Iako se za govor mržnje, na portalima, u pravilu optužuju uvijek neki portali daleko udaljeni od Sarajeva prema izvještaju Vijeća za tisak koje se bavilo ciljano i istraživački ovom problematikom, portal koji daleko odskače po govoru mržnje u BIH u odnosu na sve druge portale jeste portal Klix.ba, ujedno vodeći portal u zemlji. Slijeda ga opet nekoliko portala iz Sarajeva. U nastavku teksta pročitajte i cijelo izjvešće Vijeća za tisak o tome kako se gdje i na koji način mrzimo, kad se foliramo da smo za dijalog, i da se volimo.
Vijeće za tisak je nevladina organizacija koja pokušava u domeni interneta uvesti određeni nivo komunikacije, ukazati na štetnost govora mržnje, pojasniti komentatorima da se radi o krivičnom djelu, te ih uputiti na to da demokracija nije neograničena sloboda, nego sloboda koja za sobom i povlači odgovornost javno iznesene riječi.
Tijekom predizborne kampanje za Opće izbore 2014, i kratak period poslije, Vijeće za tisak Bosne i Hercegovine realiziralo je kampanju “Stop! Govor mržnje “.
Bit Kampanje Vijeća za tisak je bilo reagiranje protiv govora mržnje, diskriminatorske i huškačke retorike u komentarima anonimnih posjetitelja online portala, kao i edukacija posjetilaca web portala da govor mržnje i huškačka retorika nisu sloboda govora, te da podliježu kaznenoj odgovornosti, sukladno kaznenim zakonima u BiH.
Tim monitora pratio je sadržaje komentara na 42 portala u BiH, postavljajući znak “Stop! Govor mržnje” kako bi podsjetili ili informirali posjetitelje portala da govor mržnje nije sloboda govora, već njegova zlouporaba i da može biti sankcioniran sukladno kaznenim zakonima u BiH. Ukupan broj zabilježenih slučajeva govora mržnje u razdoblju provedbe kampanje je 1.442, dok je na ukupno 22 portala zabilježen govor mržnje. Ukupno 86% svih zabilježenih slučajeva govora mržnje u komentarima anonimnih posjetitelja na web portalima, odnosi se na vjersku, nacionalnu i rasnu pripadnost.
U analizi online kampanje “Stop! Govor mržnje “navodi se kako je govor mržnje u BH medijima evoluirao. “Za razliku od devedesetih godina u Bosni i Hecegovini, kada su najizraženiji bili nacionalna i vjerska mržnja i netrpeljivost, sada se govor mržnje najčešće manifestira kroz negiranje zločina, afirmaciju totalitarnih doktrina, drugačiju političku i seksualnu orijentaciju”, navodi se u izvješću.
U razdoblju provedbe kampanje, 16. kolovoza -19. listopada, 2014. godine na mail adresu Vijeća za tisak u BiH pristigle su 34 žalbe na komentare sa sadržajima govora mržnje, dok je u istom razdoblju prošle godine zabilježeno svega 16 žalbi građana na govor mržnje. Inače, tijekom 2014. godine, do 1. prosinca, Vijeće za tisak je zaprimilo ukupno 818 žalbi građana, od čega je 250 na urednički sadržaj, a 568 žalbi na sadržaje komentara anonimnih posjetilaca web portala, ukazujući na diskriminacijski i huškački sadržaj.
Apeliramo i na čitatelje Poskoka da pročitaju ovo izvješće i da se u svojim raspravama pridržavaju naputaka o Govoru mržnje ,te da ga u svojim raspravama ne koriste!
Šta je govor mržnje?
Termin „govor mržnje“ će biti shvaćen kao svi oblici izražavanja, koji šire, potiču, promovišu ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje na temelju netolerancije, uključujući: netoleranciju izraženog agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, diskriminaciju i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i ljudima imigrantskog porijekla. (Vijeće ministara EU, Preporuka 97/20)
Šta je huškanje?
Huškanje označava u društvenom smislu širenje neobjektivnih izvještaja sa svrhom ocrnjivanja, te poticanje širenja mržnje protiv osoba, države, skupina ili naroda.
Šta je diskriminacija?
Diskriminacijom, u smislu Zakona o zabrani diskriminacije BiH, smatraće se svako različito postupanje, uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu:
- njihove rase
- boje kože
- jezika
- vjere
- etničke pripadnosti
- nacionalnog ili socijalnog porijekla
- veze s nacionalnom manjinom
- političkog ili drugog uvjerenja
- imovnog stanja
- članstva u sindikatu ili drugom udruženju
- obrazovanja, društvenog položaja i pola
- polnog izražavanja ili orijentacije
kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava i sloboda u svim oblastima javnog života. (Zakon o zabrani diskriminacije BiH, Sluzbeni glasnik BiH, br. 59/09)
POGLEDAJTE IZVJEŠĆE VIJEĆA ZA TISAK (ŠTAMPU)