Građani Bosne i Hercegovine glasovali su danas za nacionalne, regionalne i lokalne predstavnike na izborima kojima dominiraju još uvijek neriješena pitanja identiteta i državnosti nakon skoro 20 godina mira, a izgledi da će doći do promjena su veoma mali, javlja novinska agencija Reuters.
Mnogi građani Bosne i Hercegovine su se nadali kako bi građanski nemiri u veljači mogli uzrokovati dovoljno zamaha da se svrgne politička elita koja se popularno smatra korumpiranom i nesposobnom za reformiranje kompleksnog sustava etničke podjele vlasti koji je okončao rat od 1992. do 1995. godine.
Međutim, katastrofalne poplave u svibnju ugušile su takve nade i uz malobrojna nova lica na glasačkim listićima, politički analitičari prognoziraju uobičajenu političku paralizu i nemar prema osnovnim životnim pitanjima koja brinu obični narod.
– Nisam glasovala ni za koga. Svi su isti. Izašla sam samo kako bih poništila glasački listić kako ga ne bi mogli zloupotrijebiti, rekla je sarajevska umirovljenica Saima Alajbegović.
Ljutnja zbog korupcije i nezaposlenosti bila je glavni izvor građanskih nemira koji su bili bez presedana. Tada su prosvjedi zbog zatvaranja tvornica postali nasilni i proširili su se u nekoliko gradova.
Ali, tijekom izborne kampanje apeli da se više fokusira na otvaranja novih radnih mjesta, smanjenje birokracije i poboljšanje vlasti prošli su skoro nezapaženo.
Umjesto toga, ponovno su u fokusu bile razlike između suparničkih etničkih skupina u vezi s budućnosti Bosne i Hercegovine.
Bosanski pravoslavni srpski čelnici se žele otcijepiti, katolički Hrvati žele zaseban entitet unutar BiH, a muslimani Bošnjaci se i dalje drže vizije jedne snažne ujedinjene države.
Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, ohrabren proruskom separatističkom pobunom na istoku Ukrajine, postao je sve glasniji u svojim pozivima na otcijepljenje od Bosne i formiranje autonomne srpske republike.
– Od ovih izbora očekujem da potvrde stabilnost Republike Srpske, rekao je nakon što je glasovao.
Bakir Izetbegović, koji se ponovno kandidirao za još jedan mandat za bošnjačkog člana Predsjedništva, obećao je da će okončati podjele.
– Krajnje je vrijeme da okončamo ovaj zastoj. Mislim da su političari dovoljno sazreli kako bi izašli iz ovog začaranog kruga, rekao je on u nedjelju.
Oko 3,3 milijuna glasača će birati kandidate za 518 mjesta na šest razina vlasti, uključujući tročlano Predsjedništvo, državni parlament, dva entitetska parlamenta, deset županijskih skupština i još jedan “neutralni” distrikt, Brčko.
Budući da nema jasnih favorita, čini se da će glasovi biti podijeljeni među mnogim kandidatima zbog čega postoje velike mogućnosti da će doći do dužih odgoda u formiranju vlade.
To će pogoršati ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, koja se još uvijek pokušava oporaviti od svibanjskih poplava koje su nanijele dvije milijarde eura štete, piše Reuters.
– Volio bih da dođe do nekih radikalnih promjena diljem zemlje, ali sumnjam u to jer narod ovdje i dalje glasa prema etničkim obrascima, rekao je ekonomist Miroslav Dardarević, koji je glasovao u glavnom gradu Republike Srpske Banja Luci.
Najveće iznenađenje na izborima moglo bi doći iz srpske regije gdje se koalicija oporbenih stranaka nada da će okončati osmogodišnju Dodikovu vladavinu.
– Ukoliko oporba pobijedi u Republici Srpskoj, promjene će uslijediti barem u obliku političkog vokabulara, rekao je politički analitičar Đorđe Vuković.
– To bih vidio samo u promjeni retorike jer etničke teme su još uvijek nedodirljive, dodao je on.
Fena
wpDiscuz