Na hadždž putuje 1225 hadžija iz Bosne i Hercegovine

Ove godine iz Bosne i Hercegovine u organizaciji Ureda za hadždž Rijaseta Islamske zajednice u Saudijsku Arabiju radi obavljanja hadžskih obreda putuje 1.225 hadžija.
Prva grupa će krenuti u subotu, 20. rujna, letom sa Aerodroma Sarajevo, dok će preostale hadžije krenuti letovima 21. i 22. , po dva leta, te 23. rujna.
Glavni vođa ovogodišnjeg puta na hadždž je bivši banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić.
Ured Rijaseta za hadždž, Veleposlanstvo Kraljevine Saudijske Arabije i Centar za osobno i profesionalno usavršavanje, danas su organizirali seminar pod nazivom ”Uzmite od mene vaše hadžske obrede“, a koji je organiziran za ovogodišnje vodiče hadžija i liječnički tim koji će biti zadužen za praćenje zdravstvenog stanja hadžija tijekom hadždža.
Na seminaru su govorili rukovoditelj Ureda za hadždž, Nezim Halilović Muderis, zatim veleposlanik Kraljevine Saudijske Arabije u BiH Eid bin Mohammad Al-Thaqafi, muftija sarajevski dr. Enes ef. Ljevaković, ataše za vjerska pitanja pri veleposlanstvu Kraljevine Saudijske Arabije Abdulmayid Al-Ghayth, te Rasim Brković i Muhamed Jusić.
Tijekom seminara ovogodišnji vodiči su upoznati sa tehničkim dijelom organizacije odlaska na hadždž kao i sa svojim predstojećim obavezama na ovom blagoslovljenom putovanju.
Također je 10. rujna održan i seminar za hadžije sa područja Muftijstva mostarskog, posljednji u nizu edukativnih i pripremnih seminara za hadžije, čime su završene i pripreme hadžija za obavljanje pete islamske dužnosti, javlja MINA.
 
Hadž (tur. iz arap. حج, što znači “hodočašće”) je u islamu namjera i putovanje (hodočašće) u Meku s ciljem obavljanja određenih obreda posjete Kabi, najvećem islamskom svetištu^[1] u određeno vrijeme (u posljednjem mjesecuhidžretske godine) i pod određenim uvjetima^[2]. To je peti stup islama i smatra se krunom sveg bogoštovlja u islamu.^[3] Sam put zove se hadžiluk, a hodočasnikhadžija.^(ELZ)
 
Alah u Kuranu nalaže da je Hram (Kabu) dužan hodočastiti svatko tko je u mogućnosti:

“U njemu su znamenja očita – mjesto na kojem je stajao Ibrahim (Abraham). I onaj tko uđe u nj treba da bude siguran. Hodočastiti Hram dužan je, Alaha radi, svatko tko je u mogućnosti; a onaj tko neće da vjeruje – pa, zaista, Alah nije ovisan ni o kome.” (Ali Imran, 97.)

Također, u Kuranu se spominje da je hadž bio naređen i prije ProrokaMuhameda, i to proroku Ibrahimu (Abrahamu):

“I kada smo kao pribježište Ibrahimu (Abrahamu) pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo; “Ne smatraj Nama nikoga ravnim, i očisti ovaj Hram Moj za one koji će ga obilaziti, koji će tu u blizini njegovoj stanovati, i koji će molitvu obavljati i oglasi ljudima hadž! Dolazit će ti pješice i na devama iznurenim; dolazit će ti iz mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom prinošenja žrtve, kojom ih je Alah opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog! Zatim, neka sa sebe prljavštinu uklone, neka svoje zavjete ispune i neka oko Hrama drevnog obilaze.” (Al-Hadž, 26-29.)

U Kuranu, dakle, postoji cijela jedna sura (poglavlje) o hadžu koja se i zove “Al-Hadž”, i koja sadrži određeni broj odredbi o obredima hadža.
 
Prema islamskom nauku, Kaba i prostor oko nje su sveti otkad postoji Zemlja i čovjek na njoj. Prvu Kabu je izgradio, po Božjem nadahnuću, sam Adem (Adam), i ona je postala prvim hramom u kome će se štovati Jedan Jedini Bog na Zemlji. Nazvana je Bejtulah (Kuća Alahova). Kasnije ju je, nakon što se srušila tijekom potopa i pala u zaborav, obnovio Ibrahim (Abraham) i Ismail (Jišmael) po Božjem naređenju.^[4] Zatim je Bog Ibrahimu naredio da utemelji prvi obred hodočašća.^[5] S vremenom su se Arapi, prema islamskim povjesničarima, udaljili od Abrahamove vjere u Jednog Boga, i počeli obožavatiidole. Kabu su ispunili kipovima svojih božanstava, tako da je svako arapsko pleme imalo svoga idola u Kabi, i dolazilo ga tamo hodočastiti. Tako je bilo i u vrijeme prije Muhamedova poslanstva. Članovi plemena Kurejš, kome je i Muhamed pripadao, nadzirali su hodočašća, a zarada od tog posla ih je učinila najbogatijim i najutjecajnijim arapskim plemenom.
Nakon što je Muhamed sa svojim pristalicama iz Medine osvojio Meku, uništio idole koji su se nalazili u Kabi i ponovno ju posvetio Alahu, poveo je prvo isključivo muslimansko hodočašće. To je bilo i jedino hodočašće koje je Prorok obavio u svom životu, a naziva se Oproštajni hadž ^[6]. Na ovom hadžu se Prorok posljednji put obratio svim svojim sljedbenicima (kojih je tada bilo, prema predaji, oko 100 000), a tada mu je objavljen i posljednji ajet (stij) Kurana. Tada hadž postaje jedan od stupova islama, a danas ga obavljaju milijuni vjernika svake godine.
 
Hadž je stroga Alahova naredba (farz) koju je svaki musliman dužan obaviti, barem jednom u životu, ako stekne preduvjete za to: da bude zdravog tijela i razuma, punoljetan (što po šerijatu podrazumijeva pubertet), slobodan i da posjeduje višak materijalnih sredstava kojim može podmiriti sve troškove hodočašća. Obveza hadža nastupa čim vjernik prvi put u životu osigura višak materijalnih sredstava dostatan za sve troškove hodočašća (što podrazumijeva i da nije zadužen, te da ima osiguran stan i opskrbu za svoju obitelj dok je odsutan). Žena, pored ovih preduvjeta, mora hodočašće obaviti sa mahremom, a to je njen muž ili muškarac koji se njome ne može oženiti (brat, sin i sl.) Ako žena ne može obaviti hadž sa mahremom, mora ga obaviti u skupini sa više drugih žena, nikako sama. Obveza hadža nastupa od trenutka kada vjernik prvi put ispuni navedene preduvjete i traje do kraja njegovog života, sve dok hadž ne obavi, čak i ako kasnije ne ispunjava neki od preduvjeta (zdravlje, materijalna sredstva i sl.) Zato bi vjernici trebali obaviti hadž čim ispune preduvjete i ne odlagati ga, jer će, prema islamskom vjerovanju, pred Bogom odgovarati za neispunjavanje ove vjerske obveze.
Ako osoba pod obvezom hadža nije u stanju da ga osobno obavi, zbog bolesti ili starosti, dužna je pronaći zamjenika (koji se naziva bedel), koji će hodočašće obaviti umjesto nje. Za zamjenika treba izabrati osobu koja je obavila hadž za sebe već jednom, i poznaje islamske propise i odredbe o hadžu.
Također, vjernici se prije odlaska na hadž, trebaju pomiriti sa svima sa kojima su u zavadi, te zatražiti oprost od sviju koje su na bilo koji način uvrijedili.^[7] Smatra se lijepim postupkom i pokajanje za sve grijehe učinjene prije hodočašća, te čvrsta odluka da im se neće vratiti, ali i pisanje oporuke, jer postoji mogućnost da hodočasnik umre na hadžu.
 
Hadž se sastoji od slijedećih strogo obaveznih (farz) obreda:

1. nijet – iskrena namjera da se isključivo u ime Boga obave obredi hadža, i započinjanje obreda odijevanjem hodočasničke odjeće (koja se zove ihram),
2. saj – užurbani hod između brežuljaka Safa i Merva,
3. tavaf – kružno obilaženje oko Kabe,
4. vukuf – mirno stajanje na visoravni Arafat.

Hadž se također sastoji od brojnih manje strogo obaveznih obreda (vadžib) i pobožnih djela koja je Poslanik Muhamed preporučio (sunet). Za propuštanje obreda ili nepoštivanje propisa hadža hodočasnici se moraju iskupiti prinošenjem žrtve (kurban), davanjem milostinje (fidja) ili postom, ovisno o težini prekršaja. Određeni prekršaji hadž mogu učiniti nevažećim.
 
Nijet je u islamu iskrena namjera da se u Božje ime učini bilo kakvo bogoštovno djelo, pa samim time i hadž. Početak obreda hadža određuju mikati:

1. Mikat vremena je vrijeme u kome se hodočašće obavlja: počinje početkom ševala (10. mjeseca islamskog kalendara) i traje do desete noći posljednjeg mjeseca zu al-hidže. Obredi hadža traju i tijekom najvećeg Islamskog blagdana – Kurban bajrama, koji se zbog doga naziva i Hadžili bajram.
2. Mikat mjesta je mjesto na kome hodočasnici oblače svoje posebne hodočasničke odore – ihrame. Mikata mjesta izvorno ima pet, i oni predstavljaju granice svetog prostora Meke, u koji hodočasnici ne smiju ući bez ihrama ^[8] Mikati mjesta su:
   • Zu al-Hulejfa za hodočasnike iz Medine,
   • Džuhfa za hodočasnike koji dolaze iz smjera Sirije,
   • Karn al-Menazil za hodočasnike koji dolaze iz smjera Nedžda,
   • Jelemlem za hodočasnike koji dolaze iz smijera Jemena i
   • Zatu Irk za hodočasnika koji dolaze iz smjera Iraka.

Ovi mikati su utemeljeni za života Poslanika Muhameda, a kasnije je dodan šesti mikat, zvan Ibrahim Mursia, za hodočasnike iz Indije.

Ihram[uredi VE | uredi]

Hodočašće vjernik započinje oblačenjem ihrama na odgovarajućem mikatu. Ihram je posebna hodočasnička odora koja se sastoji od dva pravokutna ogrtača od bijele tkanine: donji (izar) i gornji (rida). Prije odijevanja u ihram, a prema praksi Poslanika Muhameda (sunet), vjernik se treba okupati i namirisati, odrezati nokte i klanjati prigodan namaz. Odijevanjem u ihram vjernik prihvata zabranu određenih djela, koja izvan hadža nisu zabranjena, a to su: skraćivanje kose, rezanje noktiju, uporaba mirisa, nošenje rukavica, lov i ubijanje divljači, uništavanje bilja, nošenje oružja, svađa, rasprava, psovanje, spolno općenje i sve što vodi tomu (strastveni pogled i dodir, poljubac i sl.) Sve navedeno je zabranjeno i ženama i muškarcima. Samo muškarcima je izričito zabranjeno i nošenje bilo kakve šivane odjeće, brijanje, te pokrivanje glave. Žene imaju i neke olakšice vezane za ihram: mogu (i moraju) pokrivati glavu (nositi hidžab), mogu nositi šivanu odjeću (koja je skromna, nije raskošna i u skladu je sa islamskim propisima), ne trebaju se šišati, već samo potkratiti kosu, te ne trebaju užurbano hodati pri obredima tavaf i saj. Isključivo ženama je, međutim, zabranjeno pokrivanje lica (nošenje nikaba).
Tijekom oblačenja ihrama i obavljanja drugih obreda hadža, hodočasnici trebaju ponavljati slijedeću molitvu, koja se zovetelbija^[9]: