Na poziv Paneuropske radne grupe Europske pučke stranke (EPP), mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, od 2. srpnja boravi u radnom posjetu Europskom parlamentu i drugim europskim institucijama u Strasbourgu.
Biskup Komarica je održao, 3. srpnja prigodno predavanje pred zastupnicima Europskog parlamenta na temu: „Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru ili buduća članica Europske unije?“ Podsjetio je na aktualnu nezadovoljavajuću društvenu, političku, pravnu i ekonomsku situaciju u zemlji 16 godina nakon završetka rata i ilustrirao tu tvrdnju nizom konkretnih podataka.
Pojasnio je da je takva situacija plod Daytonskog sporazuma koji je prema opće prihvaćenoj tvrdnji mnogih europskih i američkih političara i analitičara zaustavio rat ali nije osigurao prijeko potrebnu podlogu za izgradnju pravne države koja bi jednog dana mogla postati članicom Europske unije. Naveo je očit izostanak zajedničke vizije o budućnosti cijele zemlje od strane dosadašnjih i sadašnjih domaćih političara.
Pojasnio je kako sadašnje političko, administrativno i društveno uređenje u BiH ne dopušta nikakav prostor za pravednu i demokratsku usmjerenost države. Kazao je da se sve to ne događa bez sudjelovanja i predstavnika Međunarodne zajednice, osobito predstavnika država supotpisnica Daytonskog sporazuma.
Biskup Komarica se potužio na nedovoljnu, neodlučnu i nejedinstvenu konstruktivnu potporu od strane Međunarodne zajednice s obzirom na ostvarenje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih građana BiH, kao i s obzirom na ostvarenje svih temeljnih ljudskih prava i sloboda.
Posebno je upozorio na još uvijek neriješeno pitanje mnogih prognanika i izbjeglica koji nisu odustali od želje za povratkom a nemaju od strane države potrebne političke, pravne i materijalne potpore za održivi povratak. Nadodao je da je posebno dramatična situacija s obzirom na jako mali povratak prognanih Hrvata zbog čega je početkom godine i Sveta Stolica izrazila svoju veliku zabrinutost.
Biskup Komarica je nadalje ustvrdio da je Međunarodna zajednica uložila puno napora i sredstava u BiH, ali da su, uslijed dosadašnjeg društvenog uređenja i nepostojanja odgovorne pravne države, velike sistematske korupcije i rasprostranjenog privrednog kriminala, pozitivni plodovi njezinih nastojanja su veoma slabi.
Pozvao je europske zastupnike da se odlučnije i zajedničkim snagama založe za konačno temeljito ozdravljenje ove „opasne rane“ na tijelu europskog kontinenta i tako ne dopuste da BiH bude u jednom ponovljenom izdanju moguća tragična sudbina cijelog Kontinenta, kao što je to bila prije nepunih 100 godina.
Biskup Komarica se založio za što bržu izgradnju bosansko-hercegovačkog društva koje će BiH kao suverenu, demokratsku, socijalnu i sekularnu pravnu državu čim prije učiniti sastavnicom Europske unije.
Nakon izlaganja biskupa Komarice uslijedila je živa rasprava, tijekom koje su mnogi sudionici izrazili svoje slaganje s njegovih stavovima i zahvalili mu za otvorene kritičke tvrdnje kao i za utemeljene poticaje europskim zastupnicima da se više angažiraju oko budućnosti BiH.
Biskup Komarica je imao također cijeli niz susreta s pojedinih grupama utjecajnih europskih zastupnika, koji su pokazali posebno zanimanje za aktualnu situaciju u BiH. Obećali su biskupu Komarici da njegove molbe i sugestije neće prečuti u svom budućem radu u Europskom parlamentu.(KTA)
wpDiscuz