Već godinu dana traje trakavica oko sredstava od 23 milijuna KM koje je Svjetska banka odobrila za zdravstveni sustav u Federaciji BiH. Sredstva se koriste za primarni sustav zdravstvene zaštite, a trenutno se oko 5 milijuna maraka raspoređuje za softwere koji će se koristiti u domovima zdravlja. U povjerenstvu koje odlučuje o cijelom procesu nema Hrvata, a tim slijedom, niti jedna tvrtka s većinskih hrvatskih područja nije dobila potrebne certifikate za ovaj posao. Kako kažu sugovornici Večernjeg lista, sada se došlo u poziciju da će npr. softwere u Zapadnohercegovačkoj županiji instalirati tvrtka iz Sarajeva, iako je isti posao mogla raditi i tvrtka koja već sada radi software za zdravstvo u toj županiji ili neka od tvrtki koje su se prijavile na natječaj i ispunjavale uvjete istog, ali njihove aplikacije su odbačene dok se ne raspodijeli 5 milijuna maraka.
– Predsjednik spomenutog povjerenstva je dr. sci. Nihad Mešanović, inače voditelj informatike u UKC Tuzla, a članovi su mr. sci. Senad Džananović, Kemal Kačapor dipl. ing. el., prim.dr. med. Milan Mioković, spec. obiteljske medicine, te dr. med. Ferid Huseinbegović , djelatnik Federalnog Ministarstva zdravstva. Hrvata nema u povjerenstvu, niti su potrebne certifikate resornog ministarstva mogle dobiti tvrtke s hrvatskih područja. Teško se oteti dojmu kako je sve ovo puka slučajnost, te kako netko pokušava završiti ovaj posao i preplatiti i raspodijeliti poslove vrijedne više milijuna maraka prije izbora – kažu sugovornici Večernjeg lista.
Kako doznaje “Večernjak”, blagovremenom reakcijom Zavoda zdravstvenog osiguranja u HNŽ-u spriječen je ovakav scenarij, te je jasnim stavom o ovoj problematici spriječena mogućnost da službeno Sarajevo odlučuje tko će raditi poslove vezane za informatizaciju zdravstva u ovoj županiji.
Zašto isto nisu učinile i ostale županije s hrvatskom većinom još uvijek nije poznato. Također, postoje primjedbe na isporuku informatičke opreme domovima zdravlja. Pojedine informacije govore kako je oprema samo dostavljena, te kako nije instalirana, što je navodno prema potpisanim ugovorima, trebalo biti učinjeno.
Kao rezultat toga, oprema u pojedinim domovima zdravlja još uvijek stoji u kutijama umjesto da je operativna. Sve ovo govori kako je službeno Sarajevo već uvelike započelo proces centralizacije zdravstvenog sustava u Federaciji BiH. Zakon kojim se predviđa ukidanje županijskih zavoda zdravstvenog osiguranja samo je završnica priče u kojoj Federacija u cijelosti želi preuzeti nadležnosti nad zdravstvenim sustavom i milijardama maraka koje se nalaze u ovoj djelatnosti, zaključuje list.