9 znakova koji mogu upućivati na rak pluća – budite na oprezu

Prema podacima Hrvatskog pulmološkog društva, u Hrvatskoj godišnje oko 3000 ljudi oboli od raka pluća, a više od 2000 umire od te bolesti. Prema tome smo na visokom drugome mjestu u Europi. Rak pluća je najčešći karcinom u muškaraca i drugi najčešći u žena u Hrvatskoj.

Obično se javlja u starijih od 60, a podaci upućuju na to da je oko 90 posto oboljelih bilo među aktivnim ili pasivnim pušačima prije postavljanja dijagnoze, upozoravaju u Zakladi Hrvatska kuća disanja koja je, u suradnji s Gradom Zagrebom te Udrugom oboljelih od raka pluća i drugih plućnih bolesti Jedra, nedavno pokrenula akciju pod nazivom “Otkrij na vrijeme”. 

– Cilj je akcije prikupljanje sredstava za nabavu CT uređaja nove generacije koji bi omogućio ranu dijagnostiku plućnih oboljenja, s naglaskom na rak pluća, ali i druge kronične bolesti. Kako je riječ o uređaju s izrazito niskom razinom zračenja, to bi omogućilo da se ljudi koji spadaju u rizične skupine (što su ponajprije pušači) mogu pregledati svake godine, a to bi pridonijelo ranom otkrivanju raka pluća, koji je izlječiv ako se otkrije na vrijeme – ističe akademik prof. dr. Miroslav Samaržija, pulmolog i upravitelj Zaklade.

Prema nekim procjenama, rak pluća koji je otkriven u ranom stadiju izlječiv je i kod 50 posto slučajeva, odnosno liječenjem se može produljiti život, dok je izlječivost kod onoga koji je već metastazirao manja od 5 posto. Trenutačno se dijagnoza kod većine oboljelih otkrije tek u poodmaklom stadiju, u kojem je smrtnost vrlo visoka, upozoravaju naši sugovornici.

Jedan od razloga za to su nespecifični simptomi, zbog čega često prođe prilično vremena prije nego što ih oboljeli ili liječnici opće prakse povežu s tom bolešću. Zabrinuti se treba ako vas muče uporni kašalj, uz bol u prsima, umor i gubitak energije te gubitak težine. Znak raka pluća može biti i nedostatak daha te piskanje, zatim promuklost, iskašljavanje krvi ili krvavi ispljuvak.

foto: Dreamstime

Procjene kažu da u svijetu ima čak 1,3 milijarde pušača te da svake godine od bolesti povezanih s pušenjem umre pet milijuna ljudi. U Hrvatskoj puši gotovo svaka treća odrasla osoba, od čega 35 posto muškaraca i 27 posto žena. Također, procjene upućuju na to da oni koji puše između 1 i 14 cigareta dnevno imaju osam puta veći rizik umiranja od raka pluća u odnosu na nepušače.

Kod onih koji puše 25 ili više cigareta na dan taj je rizik čak 25 puta veći, pri čemu opasnosti nisu pošteđeni ni nepušači. Naime, zbog pasivnog pušenja i dima kojim su okruženi na javnim mjestima, i oni mogu oboljeti od raka pluća, a žene prije menopauze i od raka dojke te raka sinusa.

– Dokazano je kako se sa svakim dimom cigarete u tijelo unese 4000 raznih kemikalija, od kojih je tristotinjak pouzdano kancerogenih, a među najopasnijima su nikotin, katran i ugljični monoksid – upozorava ravnatelj Zaklade i dodaje kako je trovanju najizloženiji dišni sustav, ali nema ni jednog organa ili sustava organa u tijelu koji je pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima.

Iako je rak pluća najpoznatija vrsta te zloćudne bolesti kod pušača, na službenom popisu nalazi se ukupno 17 vrsta karcinoma uzrokovanih pušenjem. Osim toga, pušači se ranije suočavaju sa srčanim problemima, moždanim udarima, visokim tlakom, problemima s disanjem i astmom, ističu u Zakladi, pa će CT uređaj novije generacije biti itekako koristan.

Jedna od najboljih metoda prevencije raka pluća kad su u pitanju pušači jest – prestanak pušenja, i to što prije.
Istraživanja upućuju na to da se rizik smrti od te bolesti tek 15-ak godina nakon što čovjek prestane pušiti izjednačava s rizikom obolijevanja kod nepušača.

Znakovi koji mogu upućivati na rak pluća

• Rak pluća može uzrokovati depresiju, anksioznost i česte promjene raspoloženja, tvrde znanstvenici.
• Česte prehlade, gripa ili bronhitis mogu biti posljedica oslabljenog imuniteta, ali i raka pluća, pogotovo ako simptomi dulje traju.
• Ako konstantno mršavite bez objašnjivog razloga te ako vam hrana koja vam je nekad bila ukusna odjedanput postaje odbojna.
• Ako osjećate umor i pri najmanjim naporima.
• Bol na području leđa, ramena i vrata može podsjećati na bol u mišićima i napetost, no ako je konstantna, obratite se liječniku.
• Smatra se da i rast dojki može biti povezan s rakom pluća (može biti u pitanju rast samo jedne dojke, nerijetko samo oko bradavice).
• Zadebljanje vrhova prstiju i bol (prsti mogu biti zadebljani i ispod noktiju, a možda ćete osjećati natečenost, crvenilo ili toplinu). Možda osjećate kako ste izgubili fine motoričke sposobnosti u rukama.
• Ako otežano dišete, posebno kad želite duboko udahnuti.
• Ako često morate pročišćavati grlo, osjećate pojačano oslobađanje sline, promukli ste, imate suhi kašalj, iskašljavate smeđu, narančastu ili crvenu sluz i uočavate krv u slini.

Djeca pušača do osnovne škole ‘popuše’ više od 100 kutija cigareta

Izlaganje djeteta duhanskom dimu u prvih 18 mjeseci života povećava rizik od bolesti dišnih puteva do 60 posto. Boravak u zadimljenim prostorima odgovoran je i za česte upale srednjeg uha te za dvostruko češće astmatičke simptome prije pete godine. Procjene pokazuju da će djeca čiji roditelji puše do polaska u školu udahnuti dim od više od 100 kutija cigareta, kao da su ih – sami popušili, upozoravaju u Zakladi Hrvatska kuća disanja.

U žena su se rak pluća i dojke izjednačili

Broj dijagnoza raka pluća u žena u Europi od 2009. do 2015. rastao je prema stopi od devet posto na godinu, dosegnuvši stopu rizika od 14,24 posto, dok se stopa smrtnosti od raka dojke u to vrijeme blago smanjivala zahvaljujući kampanjama za rano otkrivanje karcinoma, pa je rizik smrtnosti lani bio na 14,22 posto. Zbog negativna trenda vezanog uz rak pluća koji se bilježi u Velikoj Britaniji i Poljskoj, procjenjuje se da bi se dvije bolesti mogle izjednačiti po stopi smrtnosti te da bi rak pluća mogao postati najubojitija bolest kad su u pitanju žene.

Opasan KOPB ‘zaradi’ oko 20 posto pušača

Oko 20 posto pušača obolijeva od KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti) zbog kemijskog djelovanja duhana na strukturu pluća. Bolest je progresivna i bolesnici u prosjeku žive od 8 do 10 godina kraće, a lijekovi u kasnijoj fazi ne pomažu. Najugroženiji su stariji od 50 godina, koji puše više od kutije cigareta dnevno.

Broj popušenih cigareta povezan s rastom rizika

Rizik od raka pluća povećava se s brojem popušenih cigareta i vremenom pušenja. Osoba koja je 10 godina pušila dvije kutije cigareta na dan ima isti rizik kao i osoba koja je pušila kutiju cigareta tijekom 20 godina.