Published On: Sri, ožu 30th, 2022

15 načina na koje je Vladimir Putin promijenio Rusiju i odnose u svijetu

Prije izbora za ruskog predsjednika 2000. godine, Vladimir Putin kazao je BBC-ju da je Rusija “dio europske kulture” te da “ne može isključiti” mogućnost njezina priključenja NATO-u, piše Guardian.

– Ne mogu zamisliti moju državu u izolaciji od Europe i onoga što zovemo civiliziranim svijetom – rekao je tada Putin. Putin danas slavi 15 godina vladavine u Rusiji koju je u tom razdoblju potpuno izmijenio. Danas je Rusija pod sankcijama SAD-a i Europe, odnosno onog “civiliziranog svijeta” koji je spominjao, dok Putin u “svom dvorištu”, usprkos ekonomskoj stagnaciji, uživa vjerojatno najveću potporu stanovnika u usporedbi s drugim vođama Rusije. U istraživanju javnog mnijenja u veljači ga je podržavalo čak 86 posto Rusa. Voljeli ga ili mrzili, teško je negirati da je Putin ostvario veliki utjecaj na svoju državu i svijet.

1. Ukrajina, Gruzija i “bliže susjedstvo”

“Bliže susjedstvo” Rusije je u Putinovih 15 godina postalo još malo bliže. Ukrajinski sukob pokvario je odnose Rusije i zapadnih sila, ali to se može smatrati samo posljednjim primjerom kako Putin ostvaruje ruska “prava” u “bližem susjedstvu”. Oni koji su se čudili Putinovu pripajanju Krima i podršci separatistima u Ukrajini trebaju se samo prisjetiti da je ruski predsjednik “Putinovu doktrinu” postavio još prije šest godina u Gruziji. Ona zvuči otprilike ovako: Rusija se neće ustručavati koristiti vojsku kako bi zaštitila interese na prostoru u susjedstvu gdje se želi širiti NATO.

2. Sukobljavanje s NATO-om

Pod Borisom Jeljcinom, Rusija je razvijala suradnju s NATO-om, što je Putin promijenio svojim dolaskom na vlast. Od početka je inzistirao da širenje tog saveza na istok predstavlja prijetnju za Rusiju. U posljednje vrijeme to pokazuje i na vojnom planu jer sve češće ruski borbeni avioni upadaju u zračni prostor susjednih članica NATO-a i drugih država, dok se i ruski brodovi znaju naći u vodama u kojima ne bi smjeli biti.

3. Autokracija

Od stupanja na vlast, Putin se trudi učvrstiti svoju moć i prigrabiti što više ovlasti. Godine 2004. potpisao je zakon u kojem je stajalo da predsjednik bira regionalne guvernere. Zamjena s Dimitrijem Medvedevom omogućila mu je da se vrati na predsjedničko mjesto 2012. godine. U međuvremenu je i parlament, koji je pod velikim Putinovim utjecajem, produljio predsjednički mandat sa četiri na šest godina. Putin je rekao da ne isključuje mogućnost kandidature 2018. godine, a pobijedi li i odradi cijeli mandat, bit će na vlasti dulje nego što su bili Leonid Brežnjev i Josef Staljin u SSSR-u.

4. Kult ličnosti

Za razliku od Borisa Jeljcina, Putin Rusima o sebi “odašilje” sliku “macho” muškarca i pravog čovjeka iz naroda uz jahanje na konju bez košulje i čovjeka od akcije koji govori izravno, a asketski aspekt pokriva zdravim životom.

5. Ekonomija

Kada je preuzeo dužnost, Rusija je još osjećala posljedice katastrofalnih tržišnih reformi iz 90-ih godina i financijske krize iz 1998. Njegov ekonomski plan uključivao je smanjenje poreza za jačanje gospodarstva te ponovnu nacionalizaciju ključnih sektora. U “ekonomskom bumu” pomogli su mu i neiskorišteni proizvodni kapaciteti te rast cijena nafte, glavnog izvoznog proizvoda Rusije. No, ekonomska kriza zaustavila je rast u prvim godinama. 7 posto godišnjeg rasta BDP-a na kraju prvog mandata palo je na 0,6 posto rasta u 2014. godini, a očekuje se da će država ove godine ući u recesiju.

6. Rast populacije

Putin je preuzeo državu u kojoj se broj stanovnika smanjivao po alarmantnoj stopi. Rusija je u trenutku pada SSSR-a imala 150 milijuna ljudi, a na početku Putinova mandata se brojka smanjivala za gotovo milijun godišnje. No, 2010. godine se trend promijenio te sada broj stanovnika opet raste. Razlozi su, naravno, ekonomski. Rusi imaju više novca pa se lakše odlučuju za više djece. U Rusiji sada živi više od 146 milijuna ljudi, dok ih je 2008. godine bilo 142 milijuna. Čak i kada se iz statistike makne 2,2 milijuna stanovnika Krima, trend je još uvijek pozitivan.

7. Okretanje Aziji

Putin se zadnjih godina okrenuo većoj ekonomskoj i vojnoj suradnji s azijskim državama, čije rastuće ekonomije žude za ruskom energijom, a vlade manje obraćaju pozornost na ljudska prava. Prošle godine Putin je potpisao dva unosna ugovora o opskrbi Kine plinom, od kojih je jedan “težak” čak 400 milijardi dolara. Kasnije ovog mjeseca, dvije države će održati zajedničku vojnu vježbu u Sredozemnom moru.

8. Gušenje pobune

Sa zatvaranjem naftnog tajkuna Mihaila Hodorkovskog i ubojstvima nekoliko uglednih oporbenjaka, Rusija je postala država u kojoj disidentski glasovi nisu dobrodošli. No, ključni trenutak bila je brza Putinova reakcija kod prosvjeda oporbe 2011. i 2012. godine na ulicama Moskve. Odmah su podignute optužnice, koje su bile na “klimavim nogama”, protiv borca protiv korupcije Alekseja Navalnija i 27 prosvjednika koji su prosvjedovali u svibnju 2012. godine na Trgu Boltnaja. Otkad se vratio na vlast 2012. godine, pooštrio je kazne za prosvjednike, a opozicijske čelnike nazivao izdajicama i “petom kolonom” koja potkopava stabilnost zemlje. Ograničio je djelovanje organizacijama koje dobivaju financije iz inozemstva, ograničio slobodu na internetu i druga prava.

9. Moralne vrijednosti

Treći mandat Putin je dijelom iskoristio i za uvođenje zakona koji žele prikazati Rusiju kao “bastion tradicionalnih moralnih vrijednosti”. Najpoznatiji primjer je zabrana homoseksualne propagande uvedena 2013. godine.

10. Multipolarni svijet

Putinova vizija vanjske politike je borba protiv zapadne hegemonije, a zajedno s Kinom želi stvoriti ravnotežu vojnoj i političkoj moći SAD-a. Dok može tvrditi da je imao pravo u borbi protiv SAD-a što se tiče ratova u Iraku i Afganistanu teško se to može reći kod podrške sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu. No, njegova politika ima i konstruktivnu stranu jer je zajedno s drugim silama radio na vraćanju Irana na međunarodnu scenu te smanjenju količine nuklearnog oružja.

11. London

Pod Putinom su odnosi Rusije i Velike Britanije došli u zanimljivi paradoks. Dok su službeni odnosi na dnu zbog špijunaže i ubojstava, rekordni broj Rusa svoj novac troši na Zapadu, a London im je najdraži “drugi dom”. Oligarsi u Londonu kupuju nogometne klubove i izlistavaju dionice na burzi, no s druge strane glavni grad Engleske je i mjesto gdje se okupljaju oni koji Putina žele rušiti sa vlasti.

12. Veliki sportski događaji

Putinov trijumf bile su dobro organizirane Zimske olimpijske igre u Sočiju 2014. godine. Tu je i organizacija utrke Formule 1, a 2018. godine Rusija će biti domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva čime Putin pokazuje moć države i njezinu važnost u svijetu. No, organizacija takvih događaja, za koje država daje veliki novac u gradnju infrastrukture, također je “zlatni rudnik” za korumpirane ruske dužnosnike.

13. Korupcija

Usprkos snažnoj državnoj kampanji protiv korupcije, Putin je nije uspio iskorijeniti. Godine 2014. Rusija je bila tek 136. od 175 država prema indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala. Godinu dana prije bila je 127, a 2012. godine 133. Iako je malo informacija dostupno o Putinovu osobnom bogatstvu, vjeruje se da je i on “zaradio” na koruptivnim radnjama.

14. Vojska

Putin je naslijedio vojsku koja nije ispunjavala svoju svrhu. Tijekom drugog mandata pokrenuo je reformu kako bi je modernizirao nakon neuvjerljive pobjede u Gruzijskom ratu. Sada Rusija troši veći postotak BDP-a na obranu od SAD-a, a za tu svrhu će u 2015. godini izdvojiti rekordnu 81 milijardu dolara.  Reorganizacijom je stvorena sila koja može relativno brze reagirati kada se bivše sovjetske republike “zaigraju”.

15. Nova propaganda

Putin je na čelo državne informativne agencije Rusija sevodnja (Rusija danas) postavio Dimitrija Kiseljova, televizijskog voditelja poznatog po svojim antiameričkim teorijama zavjere. Na toj poziciji je Kiseljov nadgledao širenje Sputnik Newsa i Russia Today koji su glavni izvor informacija iz Kremlja u stranim državama. Dok mediji financirani državnim novcem nisu ništa novo na medijskoj sceni, ruski novi propagandistički mediji često su kritizirani zbog svojih novinarskih standarda.

Tekst je objavljen prije početla Putinovog trenutnog mandata.
guest
9 Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare
ANGLOFOB © ® !
ANGLOFOB © ® !
1 mjesec prije

Citat: “U posljednje vrijeme to pokazuje i na vojnom planu jer sve češće ruski borbeni avioni upadaju u zračni prostor susjednih članica NATO-a i drugih država, dok se i ruski brodovi znaju naći u vodama u kojima ne bi smjeli biti.”

Soroševci 🙁 , jeste li ovo prepisali sa Deutsche Welle, Al Jazeere ili sa islamističkog Saff-a 🙁 !

Al Poskok bi nam uvijek trebao navesti i odakle je copy-paste bedastoća 😉 – tako se to radi u civiliziranom svijetu 😎 – pa nismo islamisti 🙂 !

AC/DC
AC/DC
Šta ti kažeš na ovo?  ANGLOFOB © ® !
1 mjesec prije

BiH islamisti imaju velikih sličnosti sa Putinom.
Obadvoje žele drugima nametati tko će ih predstavljati!
Ne valja mješati kruške i jabuke!

Kvico
Kvico
1 mjesec prije

Slazem se sa vecinom analize a narocito sa Putinovom izjavom na pocetku teksta.Zasto nije vozio u tom smijeru?

Supersrbo
Supersrbo
Šta ti kažeš na ovo?  Kvico
1 mjesec prije

Z To su sve gluposti Rusija u EU I NATO SAVEZU HAHAHHAHA PA NATO SAVEZ JE ZBOG NJE I NAPRQCLJEN.Kretenskibtext koji ljude u dombasu naziva separatistima.A kladim se da separatisti u kosovu nisu to nego borbi za slobodu.Smjesno do bola Gebels bi vam pozavidio.Z

Anonimac
Anonimac
1 mjesec prije

Užas / Veliki skandal u Britaniji: Preminulo gotovo 300 beba i najmanje deset porodilja30. 03. 2022. u 20:10:00
Britanski zdravstveni sistem potresa skandal – 295 beba i najmanje 10 majki preminulo u bolnici tokom i nedugo nakon poroda. Njihove smrti mogle su se izbjeći, pokazuje izvještaj.
U velikoj većini slučajeva bebe su pretrpjele oštećenja mozga, a bolnica je za sve okrivila – majke.
Veliki izvještaj o propustima u porodilištu u sklopu britanskog zdravstvenog sistema pokazao je da se više od 300 smrtnih slučajeva moglo izbjeći. Dvije trećina preminulih beba su mrtvorođene, a ostale su preminule ubrzo nakon rođenja. Preminule bebe imale su teška oštećenja mozga ili frakture lobanje.
Također, izvještaj pokazuju da se mogla izbjeći i smrt majki. Navodi se kako ih je nekoliko preminulo nakon neuspjeha u porodiljnoj skrbi, dok su druge bile prisiljene na prirodan porod umjesto da im je bio ponuđen carski rez, piše XY.

Šaćir soros
Šaćir soros
Šta ti kažeš na ovo?  Anonimac
1 mjesec prije

Kupovali diplome sa univerziteta u RS i HRHFOSNI

Krešimir ...
Krešimir ...
Šta ti kažeš na ovo?  Šaćir soros
1 mjesec prije

Ona kučka sebija im sredila malo jeftinije ,pa ljudi navalili SMIJEŠNO OSUNE,ĆENO POT,URE.

Šaćir soros
Šaćir soros
Šta ti kažeš na ovo?  Krešimir ...
1 mjesec prije

Njena je skuplja…kupljena u prestonici ZAGREBU…HEBOTE..

Kiklop
Kiklop
Šta ti kažeš na ovo?  Krešimir ...
1 mjesec prije

SABIJA = OSMICA….
I NJOJ I NJEMU FALI – NEDOSTAJE DIPLOMA.
PS… JEBES DIPLOMU U TRAVNIKU JE DOBIJES ZA JEDAN DAN…

Last edited 1 mjesec prije by Kiklop