Genocid nad Armencima (Medz yeghern, “Veliki zločin”)je skupno ime za dva događaja u kojima su Turci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca, čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.
U isto vrijeme, na istom geografskom području, sa jednakim metodama odvijao se i genocid nad Asircima. Oba genocida imali su za cilj osiguravanje kompaktnog turskog etničkog područja i sprječavanje da Rusija sa područja Kavkaza iziđe na obale Mediterana, preko područja današnje istočne Turske koje su u to doba u velikom dijelu naseljavali kršćanski Armenci i Asirci.
24. travnja obilježava se kao Dan sjećanja na turski genocid nad Armencima. Prije 101 godinu Turci su izvršili nezapamćeni do tada masovni pokolj jednog naroda, njegovog svećenstva i elite. I zbog spominjanja tog genocida u Turskoj se ide u zatvor.
Budući da na razini države BIH ne postoji konsenzus o priznanju genocida nad Armencima , iako su ga do sada priznale mnoge Europske države, pojedini djelovi BIH pripremaju Deklaraciju o osudi tog genocida. Primjerice neke kantonalne vlade kao i Republika Srpska. Vlada ZHŽ-a tako je dala u proceduru izradu teksta deklaracije kojom bi bio osuđen genocid Otomanskih vlasti nad Armancima.
Danas je nejasno zašto Tursku toliko ljuti razgovor na tu temu, budući da sekularna Turska navodno nije nasljednik zločina koje su počinili Otomani. Ako pak jest nasljednik, ima li tko u BIH da Erdoganu postavi pitanje odgovornosti Turske za zločine, pa i za genocid, koji su počinili u BIH?
Možda vlasti u Zagrebu?
poskok.info