Usporavanje Zemljine unutarnje jezgre nagovještava suptilne promjene duljine dana, otkrivajući dublje misterije našeg planeta.
Nedavna studija potvrđuje da se rotacija Zemljine unutarnje jezgre doista usporila, postavljajući pitanja o dinamici jezgre planeta i potencijalnim učincima naš cjelokupni planet.
Znanstvenici sa Sveučilišta Južne Kalifornije (USC) sugeriraju da bi ova promjena mogla malo promijeniti duljinu naših dana za djeliće sekunde, prenosi Zimo.
Kada sam prvi put vidio seizmograme koji su ukazivali na ovu promjenu, bio sam zatečen.
No kada smo otkrili još dvadesetak opažanja koja signaliziraju isti obrazac, rezultat je bio neizbježan, kaže znanstvenik za Zemlju John Vidale s USC-a.
To usporavanje je značajno jer nije primijećeno desetljećima. Unutarnja je jezgra usporila po prvi put nakon mnogo desetljeća.
Drugi su se znanstvenici nedavno zalagali za slične i različite modele, ali naša najnovija studija pruža najuvjerljivije rješenje, dodaje Vidale.
Zemljina unutarnja jezgra, supervruća i gusta kugla od željeza i nikla, veličine je oko dvije trećine Mjeseca i nalazi se više od 4800 kilometara ispod površine. Razumijevanje njezinih značajki pomaže razotkriti Zemljinu povijest.
Vidale i njegov tim analizirali su podatke iz 121 ponavljajućeg potresa zabilježenog između 1991. i 2023. u blizini otočja South Sandwich, zajedno s podacima iz nekoliko nuklearnih pokusa.
Ti su događaji proizveli značajne seizmičke valove koji su otkrili kretanje Zemljine unutarnje jezgre.
Znanstvenici prate položaj i kretanje unutarnje Zemljine jezgre proučavajući kako seizmički valovi mijenjaju brzinu i smjer.
Prividno usporavanje jezgre, koje je, čini se, počelo oko 2010. godine, moglo bi biti povezano s kretanjem vanjske jezgre od tekućeg željeza, koja stvara Zemljino magnetsko polje, ili gravitacijskih sila.
Implikacije novog otkrića još nisu u potpunosti shvaćene. Iako promjene u brzini i smjeru jezgre nisu neuobičajene, nema neposrednog razloga za uzbunu.
“Bilo bi to vrlo teško primijetiti, reda veličine tisućinke sekunde, gotovo izgubljeno u buci uzburkanih oceana i atmosfere”, pojašnjava Vidale.
Studija koja je objavljena u časopisu Nature, ipak unapređuje naše znanje o dubokim geološkim misterijama Zemlje, sugerirajući složeniju dinamiku Zemljine unutarnje jezgre.
Ples unutarnje jezgre mogao bi biti još življi nego što se dosad mislilo, zaključuje Vidale.