ZIJAD BEĆIROVIĆ: Nakon rješenja naziva Makedonije, slijedi Kosovo, pa BiH

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kako je najavljeno, krajem siječnja će ići u Brisel kako bi razgovarali s visokim europskim zvaničnicima o europskim integracijama zemlje. No, njihov put se događa u vrijeme kada je politička situacija u BiH puna previranja i uvjetovanja, a stvari su se dodatno iskomplicirale najavom Stranke demokratske akcije (SDA) kako će pokrenuti pravnu proceduru pred Ustavnim sudom BiH radi preispitivanja naziva entiteta RS..

O svemu za RSE govori Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

RSE: Krajem  siječnja Predsjedništvo BiH odlazi u Brisel s potpuno neusuglašenim stavovima oko bilo čega. U Bosni i Hercegovini, ni tri mjeseca nakon održanih izbora, vlast nije formirana. Kako Vi ocjenjujete ovakvu situaciju?

Bećirović: Ništa novo. Non stop se pokušavaju nekim političkim fintama uvjeriti i Europa, a i građani Bosne i Hercegovine, da navodno postoji neki napredak, međutim, ne da se radi o stagnaciji, već imamo konstantno nazadovanje. Razlog je što druge države idu ubrzano u svom razvoju, a Bosna i Hercegovina i to što ima u stvari nije razvoj, nije ni stagnacija, nego nazadovanje. U poređenju s drugima još više zaostajemo nego što smo zaostajali prije deset godina.

RSE: S druge strane, ovaj put mnogi od Brusselsa očekuju da bi možda mogao reagirati. Vjerujete li Vi da će se to desiti?

Bećirović: Ja mogu vjerovati da u pojedinim državama regije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, jedan dio političkih struktura želi da promijeni geopolitičku orijentaciju Bosne i Hercegovine, a to nije ni NATO ni Europska unija. Ta tendencija postoji i u nekim drugim državama regije. Ukoliko Europska unija ne reagira adekvatno prema državama Zapadnog Balkana, pogotovo sada poslije izbora u Europskoj uniji, kada će se najesen konstituirati novi organi EU – Europska komisija, Europski parlament – mislim da ova regija može biti izgubljena za Europsku uniju. Tako je tu dobrim dijelom na potezu i sama Europska unija, odnosno njihovi najviši predstavnici, jer ovakvo stanje neće biti održivo niti u Bosni i Hercegovini, a ni u drugim državama regije.

Sadašnjim strukturama, i u Bosni i Hercegovini, i u regionu, odgovara prilično takvo stanje da ne postoji neki agresivni interes Europske unije za proširenjem, što bi značilo ispunjavanje mnogih uvjeta, prilagođavanje zakonodavstva, znači cijela država bila bi mobilizirana za to članstvo, za usklađivanje zakonodavstva, ali i za donošenje nekih europskih vrijednosti, a to su prije svega vladavina prava i borba protiv kriminala i korupcije, što je srž njihove vlasti. Na tome počiva njihova vlast i normalno je očekivati da oni neće sami protiv sebe da se bore ili da sami sebe eliminiraju s javne scene, političke scene ili eventualno da budu sudski procesuirani i da sutra završe u zatvoru.

RSE: Čini se da ovdašnji političari već sigurno dvanaest, trinaest godina apsolutno ništa nisu uradili kako bi zemlja napredovala. Da bi se približila Europskoj uniji, potrebno je donositi zakone. Zakone može donositi samo nova vlast – koja nije ni na pomolu ni tri mjeseca nakon završenih izbora.

Bećirović: Često ponavljamo da BH. političke elite, barem većina njih, ili ključni igrači na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, nisu za europske integracije. Oni jesu retorički, ali faktički, stvarno, nisu, zato što proces približavanja Europskoj uniji njih eliminira s političke scene. Logikom običnog čovjeka: zašto bi samoga sebe eliminirao s političke scene? Oni tako razmišljaju, a moraju zbog pritisaka javnosti, zbog međunarodne zajednice, a i zbog građana, govoriti o približavanju Europskoj uniji. U stvari, njih to ne zanima, barem većinu njih. To se vidi iz njihovih poteza.

Kada bi zaista istinski bili opredijeljeni za članstvo u EU, ne bi se tako ponašali. To je ta stalna igra, a u pozadini politizacija kriminala i kriminalizacija politike. Oni žive u tom jednom začaranom krugu, ne dozvoljavaju ni regrutiranje novih političkih elita. Eventualno se može pojaviti neko tko je pod njihovom kontrolom, tko je surogat tih politika, čak i gori od njih iz razloga što su oni ipak izvorniji u tom svom ponašanju i svom političkom djelovanju od tih surogata.

RSE: Ipak se može reći da se neke stvari pomjeraju u regionu Zapadnog Balkana – svjedoci smo oko samog naziva imena Makedonija. Da li to može biti neki ‘okidač’ za druge zemlje, odnosno za interes Europske unije, kako bi na prostoru Zapadnog Balkana neke stvari ipak završila, uvjetno rečeno?

Bećirović: Može. To se pokazalo u Makedoniji. Na izvjestan način Zoran Zaev je sui generis u regionu i taj duh Zorana Zaeva ili duh Makedonije polako se širi regionom. On se pokazao dobrim dijelom i na samim izborima u Bosni i Hercegovini, jer sve u regionu, više-manje, funkcionira po sistemu spojenih posuda. To je dobar znak.

Rješavanje pitanja s imenom između Grčke i Makedonije dovodi do otvaranja novog pitanja i njegovog rješavanja – to je pitanje Kosova odnosno završetak dijaloga između Beograda i Prištine, i naravno, rješavanje situacije u Bosni i Hercegovini. To je jedan logičan slijed događaja koji se već odvija, ali će intenzivnom dinamikom uslijediti uskoro i toga su svjesne strukture u BiH, zbog toga su prilično nervozne, jer dolazi red da se treba i s njima obračunati.

Dženana Karabegović (RSE)