U intervjuu za New York Times u travnju 2021. von der Leyen je otkrila da je mjesec dana razmjenjivala poruke s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom tijekom pregovora o ugovoru o nabavi cjepiva, što je potaknulo pozive javnosti da objavi prepisku.
Šutnja predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o razgovorima s proizvođačem lijekova Pfizerom koji su doveli do ugovora o nabavi cjepiva protiv covida raspiruje nepovjerenje javnosti, rekla je pučka pravobraniteljica Emily O‘Reilly.
„Moramo čuti što se događalo, inače će se taj slučaj otegnuti”, rekla je O‘Reilly, ukazujući na istragu javnog tužitelja EU-a o nabavi cjepiva i na planove odbora za covid-19 Europskog parlamenta da održe nova saslušanja.
U intervjuu za New York Times u travnju 2021. von der Leyen je otkrila da je mjesec dana razmjenjivala poruke s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom tijekom pregovora o ugovoru o nabavi cjepiva, što je potaknulo pozive javnosti da objavi prepisku.
Komisija je u lipnju 2022. priopćila da više nema te poruke, što je kasnije kritizirala i pučka pravobraniteljica EU-a.
O‘Reilly je rekla da bi mnogi ljudi razumjeli odluku von der Leyen da kontaktira šefa Pfizera i da pokuša dogovoriti isporuku cjepiva u EU budući da su u to vrijeme deseci tisuća ljudi u Europi umirali od covida-19.
No, tajnovitost potiče sumnju, naglasila je europska pučka pravobraniteljica.
„To je dar s neba ljudima koji su neprijateljski nastrojeni prema EU i koji se protive cijepljenju jer se može uklopiti u tvrdnju da se nešto skriva”, objasnila je.
Napomenula je da je Komisija „odbila” njezin prošlogodišnji zahtjev da objavi tekstualne poruke koje su mjesecima razmjenjivali von der Leyern i Bourla prije nego što je Bruxelles u svibnju 2021. potpisao ugovor s Pfizerom i BioNTechom o kupnji do 1,8 milijardi doza cjepiva.
Glasnogovornik Komisije rekao je za Reuters da je Bruxelles prošlog lipnja zaključio, i o tome obavijestio pučku pravobraniteljicu, da tekstualne poruke nisu dokument EU-a koji javnost može dobiti na uvid na temelju prava o slobodi informiranja, prema propisima o transparentnosti.
“Kako bi poboljšala sigurnost, Komisija radi na smjernicama o modernim komunikacijskim alatima kao što su tekstualne i trenutne poruke”, rekao je glasnogovornik, a predložila je i drugim institucijama EU da slijede njezin primjer, dodao je.
Zaključci pučke pravobraniteljice nisu obvezujući, ali Komisija se zbog njih može naći pod povećalom institucija EU-a i građana, što se u slučaju prepiske von der Leyen i šefa Pfizera i dogodilo.
Zastupnici Europskog parlamenta bili su u listopadu prošle godine nezadovoljni što se Bourla nije pojavio na posebnom saslušanju, zaprijetivši da će zaposlenicima i lobistima Pfizera zabraniti ulazak u parlament, podsjeća Reuters.
wpDiscuz
