Usporedbom podataka o broju zaposlenih iz 31.03.1988. i 31.12.2014. godine dobivamo jako zanimljive podatke za područje Federacije BiH.
Vidljivo je da sve četiri općine iz Županije Zapadnohercegovačke imaju povećanje broja zaposlenih u odnosu na komunističko razdoblje Socijalističke Republike BiH. Premda je ogromno iseljavanje i nezadovoljstvo i u ZHŽ činjenica je da stanovnici ZHŽ-a nisu niti svjesni vlastitog ekonomskog oporavka.
Također među tranzicijskim dobitnicima su i općina Čitluk, općina Žepče i općina Kiseljak, a općina Vitez je s brojem zaposlenih na istim razinama kao i u predratnom razdoblju.
Kod nekih općina se vidi pravi razmjeri devastacije gospodarstva u zadnjih 25 godina, kao Bugojno , Velika Kladuša, Konjic, Zenica, Čapljina, Sanski Most, Jajce i Novi Travnik, gdje je broj zaposlenih krajem 2014. godine pao za više od 50% u odnosu na prijeratno razdoblje.
Nažalost, moramo primijetiti da je razlika bila još veća prije desetak godina te da je donošenjem diskriminacijskih zakona na razini države, ekonomska propulzivnost ZHŽ-a brutalno zaustavljena, i da iz godine u godinu, nepravednom raspodjelom fiskalnih prihoda, Županija Zapadnohercegovačka ne dobija nazad fiskalni novac dan kroz dane izravne i neizravne poreze ili parafiskalne namete, bez obzira na zamišljena konsocijacijska rješenja Federacije BiH.
Politička i fiskalna centralizacija Federacije BiH poćela je pustošiti Zapadnohercegovačku županiju, koja je do prije dvije godine imala i najveći izvoz per capita u Federaciji BiH.
Dakle ako iti jedan kanton ima razloga, izići na proteste, protiv državne fiskalne centralizacije, onda je to ZHŽ kanton. BIH je jedina država na svijetu, koja fiskalnim centralizmom, kažnjava ekonomske žile kucavice u zemlji.
Prema tome, ako ZHŽ stanovnika, ubuduće optužite za nedostatak patriotizma, vjerujte, pored političkih razloga, on ima itekakve ekonomske razloge. Naprosto ga država pljačka.
1988*./2014. Broj radnih mjesta u tisućama:
Sarajevo* 200,5 / 125,2
Zenica: 59,5 / 24,7
Tuzla: 53,1 / 31,3
Bugojno 16,6 / 4,1
Bihać 19,5 / 11,8
Travnik 18,2 / 12,1
Vogošća (zasebno) 12,7/ 4,2
Goražde 10,2 / 6,1
Velika Kladuša 12,8 / 4
Konjic 10,9/ 4,7
Sanski Most 10,3 / 3,9
Visoko 11,5 / 8,6
Mostar 46 / 30
Široki Brijeg 4,5 / 6,4
Čapljina 7,2 / 3,4
Čitluk 3,2 / 5,4
Ljubuški 3,7 / 3,9
Grude 2,5 / 3,1
Livno 6,6 / 4,2
Vitez 6,1 / 6
Jajce 10,1 / 3
Tomislavgrad 3,2 / 2,8
Posušje 2,9 / 3,1
Žepče 3,6 / 4,6
Stolac 4,4 / 0,9
Kupres 1,9 / 0,8
Kiseljak 2,8 / 3,571
Kreševo 1,6 / 1,173
Novi Travnik 9,9 / 3,4
Gornji Vakuf / Uskoplje 4,6 / 2,5
Busovača 2,2 / 1,8
Fojnica 3,6 / 1,9
Izvori:
– Federalni zavod za programiranje razvoja,
Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2014.
– Statistički kalendar YU 1989.
*31.3.1988.
** Centar, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi grad, Novo Sarajevo, Stari grad, Trnovo, Vogošća.
wpDiscuz