Ruski predsjednik Vladimir Putin se ne povlači, već front iz Ukrajine seli u Siriju, piše američki list “Washington Post”.
Kako list navodi, tijekom ljeta ruske snage u istočnoj Ukrajini bile su aktivne svakog dana i nanosile značajne žrtve ukrajinskoj strani, bez reakcije zapadnih vlada.
Nakon novog primirja 1. rujna oružje je utihnulo, a optimisti su spekulisali da se predsjednik Rusije Vladimir Putin povlači. Tada su, međutim, stigle vijesti iz Sirije: ruski vojni avioni nadlijeću provinciju Idlib, koju drže pobunjenici, vojarna je u izgradnji u novoj bazi, a brodovi istovaraju nova oklopna vozila.
Putin se, kako se ispostavilo, ne povlači, već samo mijenja front i provodi još jedan manevar, poput mnogih na koje američka administracija nije adekvatno reagirala, piše “Washington Post”.
Još nije jasno kakve su ruske namjere u Siriji, kao ni u Ukrajini, gdje Moskva i dalje ima, prema procjenama ,9.000 redovnih vojnika, pored 30.000 neregularnih, i 240 tenkova.
Neki analitičari tvrde da Putin djeluje na Bliskom istoku iz očaja jer nije uspio ostvariti namjere vezane za Ukrajinu. To, međutim, može promatrati i iz drugog kuta, navodi američki list – Putinova upotreba sile uspjela je da primora Zapad da prihvati njegove zahtjeve u vezi s Ukrajinom i on sada želi ponoviti taj trijumf na drugoj pozornici.
Kako list navodi, nitko nije ispao više namagarčeni potezima Kremlj od čovjeka zaduženog da zove Moskvu i prosvjeduje, američkog državnog tajnika Johna Kerrya.
Keri je u svibnju otputovao u Putinovo omiljeno izletište, Soči, da bi s njim razgovarao o Iranu, Ukrajini i Siriji. Po završetku sastanka Kerry je poručio da bi ratovi u Ukrajini i Siriji trebalo da se rješavaju kroz američko-rusku suradnju. Nakon toga uspostavljen je poseban diplomatski kanal između Moskve i Washingtona za koordinaciju na polju Ukrajine, s ciljem da sukob bude okončan do kraja godine.
Tijekom ljeta, dok se Washington bavio nuklearnim sporazumom s Iranom, američke i europske diplomate oslonile su se na prozapadnu ukrajinsku vladu Petra porosenka. Keri je u Sočiju ponudio punu podršku SAD implementaciji sporazuma “Minsk 2”, postignutog u veljači uz posredstvo Njemačke i Francuske u trenutku kada su redovite ruske snage odnosile pobjedu nad ukrajinskom vojskom.
“Washington Post” ocjenjuje da je ta pogodba vrlo loša po Kijev jer predviđa da Ukrajina mora usvojiti ustavnu reformu koja proruski regijama daje izvanredna ovlaštenja, kao i da reforme moraju zadovoljiti Moskvu, što Putinu de facto daje pravo veta na upravljačku strukturu u Ukrajini .
Iako Rusija nije uključena u prvu točku sporazuma iz Minska – prekid vatre, Obamina administracija snažno je pritisla porosenka da ukrajinskom parlamentu podnese ustavni amandman, što je on i učinio i dobio preliminarno odobrenje nakon što je upozorio zastupnike kako bi njegova vlada mogla izgubiti podršku SAD .
Porosenka je platio visoku cijenu: nasilni prosvjedi ispred parlamenta rezultirali su s nekoliko smrtnih slučajeva. Ipak, djelovalo je kao da su SAD uspjele provesti Kerijev obećanje Putinu.
Putin, međutim, nije bio zadovoljan. Naveo je da reforma nije promijenila suštinu strukture vlasti Ukrajine, a njegov zahtjev da diktira politiku u Ukrajini nije mogao biti očigledniji, navodi “Washington Post”.
Ipak, umjesto da prestanu da mu popuštaju, zapadni lideri ponudili su nove ustupke, a njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je neophodno da se prevaziđu razlike u mišljenjima s Rusijom.
Prijetnje Americi
Kako je sve to povezano sa Sirijom, pita list, dodajući da je jasno da Putin i tamo ima plan i da želi blokirati svaki pokušaj Zapada da svrgne Bašara al Asada, kao i nametnuti prihvaćanje Asadovog režima kao partnera u novoj koaliciji protiv Islamske države .
Putin je tu ideju iznio Obami tijekom telefonskog razgovora u lipnju, a Obama je, kao i Keri, pogrešno zaključio da je Putin spreman na suradnju, navodi list.
Ruska čizma se sada pojavljuje na terenu, u Assadovu etničkom uporištu, Latakiji, a neki analitičari navode da ruski avioni i bespilotne letjelice mogu biti upotrijebljeni za napade u ime sirijskog režima.
Putin još nije ostvario svoje ciljeve u Ukrajini unatoč lobiranju Zapada, a malo je vjerojatno da će uspjeti spasiti Asada. Ali, ako jedan od njegovih ciljeva da pokaže da može naređuje i prijeti Americi, u tome je poprilično uspješan, zaključuje američki list.
wpDiscuz