Vraća se bescarinski izvoz hrvatske robe u BiH

Vraća se bescarinski izvoz hrvatske robe u BiH Ne uvede li BiH bescarinsku trgovinu s Hrvatskom, od 1. siječnja više ni sama neće imati pravo na bescarinski izvoz nekih svojih proizvoda u EU

ZAGREB  Tijekom ovog tjedna se očekuju pregovori između BiH i Europske komisije, zahvaljujući kojima bi se ponovno, nakon više od dvije godine, uspostavio bescarinski izvoz hrvatske robe u BiH, odnosno nastavila tradicionalna trgovina. To je jedan od preduvjeta za nastavak pregovora BiH o ulasku u EU, jer bez toga ona ne može podnijeti zahtjev za odobravanje statusa kandidata za punopravno članstvo u Uniji. Ne uvede li ponovno bescarinsku trgovinu s Hrvatskom, od 1. siječnja iduće godine više ni sama neće imati pravo na bescarinski izvoz nekih svojih poljoprivrednih proizvoda u EU, prvenstveno voća i povrća.
Do ulaska Hrvatske u EU u srpnju 2013. godine bili smo dio CEFTA-e, odnosno slobodnog trgovinskog udruženja zemalja u regiji, u koje smo robu izvozili bez plaćanja carina. Ulaskom u EU izgubili smo te povlastice, no od BiH smo, kao i od drugih zemalja CEFTA-e, trebali dobiti pravo bescarinskog izvoza kakvo imaju druge države-članice EU-a. Za razliku od Srbije i drugih zemalja CEFTA-e, koje su nam bescarinski izvoz odobrile, vlasti u Sarajevu tome se opiru više od dvije godine, napominjući kako će hrvatski proizvodi na njihovom tržištu ugroziti BiH prehrambeni odnosno poljoprivredni sektor.
Uspije li Europska komisija s BiH vlastima ponovno dogovoriti tradicionalnu trgovinu s Hrvatskom, naši će izvoznici, moguće, vratiti puno do onoga što je unatrag dvije godine izgubljeno. Primjerice, dok je 2012. godine, kad je Hrvatska bila u CEFTA-i, u BiH izvezeno hrvatske robe u vrijednosti 1,1 milijardi eura, a iz BiH u Hrvatsku uvezeno 580 milijuna eura, već godinu dana kasnije, nakon što je Hrvatska u srpnju 2013. ušla u EU, u BiH smo izvezli 978 milijuna eura, a iz nje uvezli 600 milijuna. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da smo u prvih devet mjeseci u BiH izvezli robe u vrijednosti 932 milijuna eura, a iz BiH uvezli 373 milijuna. To znači da bi do kraja godine situacija u korist izvoza u BiH mogla biti nešto bolja nego lani.
U ovotjednim pregovorima BiH se nada s Europskom komisijom postići kompromisni sporazum kojim bi barem donekle zaštitili domaću proizvodnju, kazao je za »Dnevni avaz« Hamdo Tinjak, tajnik Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i njen glavni pregovarač s Europskom komisijom. BiH će tražiti da joj Europska komisija poveća već postojeće kvote za izvoz šećera, vina i ribe u zemlje EU, te da joj odobri izvoz mesa peradi, jaja i meda. Šećer, vino i ribu BiH je u najvećoj mjeri do 2013. izvozila u Hrvatsku, zbog čega će i zahtijevati da joj se dozvoli povećanje izvoznih kvota.