Navodno je šef HSP-a, Široki Brijeg, Viktor Kvesić, starim šamanskim običajem navlačenja kožice i urlikanjem u javnosti, prizvao vukove.
Slučaj iz širokobriješkoga sela Uzarići s početka ovoga tjedna, kada je vuk usmrtio lovačkog psa, uznemirio je žitelje Hercegovine.
Podsjetimo, u blizini Primorčevih kuća psi su počeli goniti lisicu, a jednog od njih vuk je doslovno raskomadao. Lovci su ga uspjeli pronaći jer je na sebi imao GPS ogrlicu te tako otkrili da su se opasne zvijeri približile kućama, piše Večernji list BiH.
Inspektori daju dozvole
Vukovi su blizu kuća posljednjih dana viđeni i u Blizancima u općini Čitluk, pojeli su pse u užem području općine Grude…
Predsjednik grudske Hrvatske lovačke udruge “Malič” Ivica Ančić potvrđuje da se dosta ljudi žali da je vukova više nego inače.
Javljali su nam se zbog vukova s područja Tihaljine, Drinovaca, pa i iz Gorice, te smo skrenuli pozornost, a i ovim putem je skrećemo lovnim inspektorima, jer bez dozvole ne možemo na teren, ali uskoro počinje lov pa ćemo reagirati. Vukovi su, praktički, cijelu godinu u prolazu, govori Ančić.
Biokovskih vukova u Hercegovini svake godine je sve više.
Stručnjaci smatraju da je njihov koridor kretanja poremetila autocesta u RH pa se u većem broju naseljavaju s druge strane granice, u BiH, a i požari koji su proteklih godina harali Dalmacijom pomjerili su ih prema Hercegovini.
Ekipa Večernjaka razgovarala je i s veterinarskim stručnjakom iz Mostara koji je dobro upućen u sva zbivanja oko vukova i čagljeva.
Broj vukova je posljednjih godina povećan. Ispričat ću vam zanimljiv primjer kada su nedavno lovci ubili skotnu vučicu i iz nje izvukli čak 12 malih vukova. Obično ih je 3, 4 ili 5, govori veterinar i ističe da se sve češće događa da su sve vučice u čoporu skotne i, normalno, na svijet donose mlade.
Razlog je, tvrdi, u prekomjernom broju deponija s kojih se hrane.
Ranije vukova ovoliko nije bilo jer nije bilo ovoliko otpada ni odlagališta. Primjerice, nakon svinjokolje otpad se pravilno ne zatrpava niti odlaže, leševi životinja završavaju na različitim deponijima, čak i uz cestu, i onda dolaze divlje životinje, to razvlače, time se hrane. Njima je hrana dostupna cijele godine, a kako smo i u blizini kuća praktički napravili divlja odlagališta, dolaze među kuće pa im se na putu nađu i domaće životinje koje napadaju, rastrgnu, pojedu...,objašnjava veterinar.
Domaće životinje
Rastao je i broj čagljeva. Njegovo ishodište je na Pelješcu u RH, odakle se širi dalje, a nakon posljednjih požara sigurno će ih biti više i u Hercegovini, navodi Večernjak.
S područja Mostarskog blata imali smo nekoliko dojava gdje su ljudi ubijali do 3 čaglja. I prije ih je bilo, ali ne ovoliko. Sad obuhvaćaju naše prostore i najopasniji su za domaće životinje. Eventualna opasnost je ta da su oni rezervoari virusa bjesnoće i nakon lisice najveći prijenosnici, kaže nam veterinar.
Zdrav vuk ili čagalj neće nikad napasti čovjeka, bijesan hoće, te je bilo takvih primjera.
Hranidbeni lanac je potpuno poremećen. Događa se da leševi životinja danima stoje čak i uz cestu, a onda ih pojede vuk, primjerice. Sve to nosi rizike i zato moramo biti oprezni, kazao je veterinar.
wpDiscuz