Pretjerana ovisnost o nafti skupo je stajala Venezuelu, piše Jeff Desjardins za portal World Economic Foruma.
Venezuelanska politika pretrpjela je burna vremena, počevši od deset godina vojne diktature nakon Drugog svjetskog rata do optužbi protiv predsjednika Carlosa Andrésa Péreza za korupciju 1993. godine.
Međutim, Venezuela je oduvijek imala značajan ekonomski potencijal. Početkom 20. stoljeća nafta je postala gospodarski oslonac cijele zemlje, a Venezuela i danas ima najveće svjetske zalihe nafte s 300 milijardi barela.
Zahvaljujući crnom zlatu, zemlja je nakon Drugog svjetskog rata imala četvrti najviši BDP po stanovniku na svijetu. Bila je dva puta bogatija od Čilea, četiri puta bogatija od Japana i dvanaest puta bogatija od Kine!
Bogatstvo, nažalost, nije potrajalo, upravo zbog pretjerane ovisnosti o nafti.
Pad venezuelanskog gospodarstva
Od 1950-ih do početka 1980-ih, venezuelansko gospodarstvo doživljavalo je stalni rast.
1982. godine Venezuela je bila najbogatija zemlja Latinske Amerike. Novac od nafte financirao je zdravstvo, obrazovanje, prijevoz i poljoprivredne poticaje.
Venezuelanski radnici bili su najbolje plaćeni u regiji.