Odluka o brisanju prijepornih odredbi Izbornog zakona, koje su omogućavale da bošnjačke stranke manipulacijama biraju hrvatske izaslanike u Dom naroda, a poslije i uspostavljale dvije vlade bez legitimnih predstavnika tog naroda, konačno je stigla u Parlament BiH, čime je praktično postalo jasno da se neće moći uspostaviti vlast u Federaciji i državi ako ne dođe do promjene Izbornog zakona. Umjesto sadašnjeg ustavnog okvira koji utvrđuje ulogu konstitutivnih naroda kao ključnih političkih aktera, bošnjački političari nastavili su obmanjivati vlastitu javnost kako će se predložiti izmjene Izbornog zakona BiH koje bi riješile sve presude i prijeporne točke, od presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučajevima “Sejdić-Finci”, “Zornić”, “Pilav” do Ljubićeve apelacije, poštivanja Ustava Federacije BiH, piše Večernji list
Čak 40.000 prema 23
Nakon što je najavio da HDZ-ov prijedlog neće proći u Zastupničkom domu, bošnjački lider Bakir Izetbegović objasnio je kako će SDA “ponuditi svoj prijedlog koji će provesti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Ljubić’, ali pri tome poštujući i Ustav Federacije BiH, kao i popis pučanstva iz 1991. te da neće ignorirati presudu ‘Sejdić-Finci’”. No, u objašnjenju Ustavnoga suda BiH u slučaju odbijanja vitalnog bošnjačkoga nacionalnog interesa doslovno se demantiraju svi Izetbegovićevi navodi.
Najprije su to odredbe Ustava Federacije BiH koje su, kako je naveo Ustavni sud BiH, opcionalno postavljenje oko izbora jednog Hrvata, Srbina i Bošnjaka iz svake županije jer je posve jasno kako se doslovnom provedbom njima narušava proporcionalnost u izboru 17 izaslanika. Ponajprije stoga jer 23 Hrvata iz Bosansko-podrinjske županije ne mogu jednako davati izaslanika kao 40.000 Hrvata u Posavskoj županiji.
Najvažnija je pak odredba, a što je u suštini prijeporno političkom Sarajevu, to da se svakome narodu omogući da bira vlastite predstavnike u nacionalno koncipirane institucije vlasti – Dom naroda i Predsjedništvo BiH.
“Najzad, predloženo rješenje, slijedeći načela iz Ustava BiH i Izbornog zakona, te opće načelo demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike, na drukčiji način uređuje samo proceduru izbora članova Predsjedništva BiH iz FBiH, ali prema kojem se iz Federacije BiH za članove Predsjedništva BiH i dalje biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat.
Slijedom navedenog, proizlazi da ponuđeno rješenje u članku 1. prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 8.1. Izbornog zakona ne vrijeđa vitalni interes bošnjačkoga naroda na način kako tvrde podnositelji izjave”, navodi se u objašnjenju Ustavnoga suda BiH.
Za razliku od te institucije koja je ocijenila da je hrvatski prijedlog potpuno suglasan s Ustavom i presudom u slučaju apelacije Bože Ljubića, oko izbora izaslanika u Dom naroda također se opovrgava pokušaj da se taj dom proglasi domom županija.
Nema povrede
“Imajući u vidu da je Dom naroda dom konstitutivnih naroda, a ne županija, kao i da izaslanike u Dom naroda biraju županijske skupštine iz reda svojih izaslanika proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva odnosne županije, a ne proporcionalno nacionalnoj strukturi zastupnika u županijskoj skupštini iz čijih redova se biraju izaslanici u Dom naroda, ‘ponuđeno rješenje, zasnovano na kriteriju proporcionalne zastupljenosti prema posljednjem popisu pučanstva, a koji je, nesporno, na jednak način primijenjen na sve, ne dovodi u nepovoljniji položaj pripadnike bošnjačkoga naroda u odnosu na druga dva naroda, a što bi za posljedicu imalo povredu vitalnog nacionalnog interesa, kako smatraju podnositelji izjave”, navodi se.
U sadašnjim okolnostima, pravno i politički realno, moguće je promijeniti Izborni zakon u obujmo kako predlaže HDZ. Nije moguće provesti “Sejdić-Finci”. Klasična je to obmana SDA.
wpDiscuz