U Sjedinjenim Državama bukti pravi politički rat na relaciji Bijela kuća – Zastupnički dom Kongresa u kojem većinu imaju republikanci, među kojima je sve snažnija grupacija onih koji podupiru bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, kako u njegovim političkim stavovima tako i u kandidaturi za republikansku nominaciju na predsjedničkim izborima koji se održavaju 5. studenog ove godine.
Međutim, paralelno (a posve sigurno i usko povezano s navedenom borbom), odvija se još jedan pravi politički rat – puno opasniji, i zapravo neviđen u američkoj povijesti od završetka građanskog rata (1861.-1865.). Radi se o otvorenoj pobuni savezne države Teksas, odnosno njezinog političkog vrha, protiv Bidenove administracije. Konkretno – poteza koje potonja (ne)poduzima u odnosu na zaštitu državne granice s Meksikom i koje ova savezna država naziva katastrofalnim s obzirom na tisuće migranata iz Latinske Amerike koji ilegalno ulaze u zemlju, najviše upravo preko teritorija Teksasa.
Ilegalna migracija jedan je od najvećih problema koji generiraju oštre podjele između Republikanske i Demokratske stranke, a time i u američkom društvu. Teksas je tradicionalna republikanska utvrda koja je zauzela i najoštriji stav protiv Bidenove migracijske politike. Ništa čudno, jer ta država najviše i osjeća težinu njezinih posljedica. Međutim, u tome Teksas nije nikako usamljen, jer mu potporu sada pruža čak 25 saveznih država Amerike u kojima su na vlasti republikanci. Štoviše, ne samo na retoričkoj – političkoj, već i praktičnoj razini. Tako su sve od njih redom izrazile spremnost za slanje nacionalne garde za pomoć Teksasu u zaštiti američke državne granice, a guverner Floride, republikanac Ron DeSantis (donedavni kandidat republikanske stranke za predsjedničku nominaciju koji je nakon predizbora u Iowi odustao od kandidature i podržao onu od Donalda Trumpa) to je već i službeno odobrio i poslao pripadnike Nacionalne garde Floride u ispomoć teksaškim kolegama.
Kako je počelo?
Sve je počelo početkom siječnja, kada je teksaški guverner Greg Abbott izdao zapovijed za razmještaj Nacionalne garde Teksasa (čiji je službeni zapovjednik) duž granice s Meksikom, gdje je ova blokirala agente savezne američke granične ophodnje na dijelu rijeke Rio Grande.
O tome je izvijestila i Bidenova administracija u žurnom apelu, konstatirajući kako to „pojačava napetosti oko toga kako se nositi s rekordnim priljevom migranata“. Počeli su postavljati ograde i žilet-žicu oko riječnog parka prirode Shelby u Eagle Passu, graničnom prijelazu na koji su posljednjih mjeseci tisuće migranata (o tome je izvijestio The Washington Post). “Teksas ima zakonske ovlasti kontrolirati ulazak i izlazak na bilo koju geografsku lokaciju u državi”, rekao je tada guverner Abbott novinarima.
Reakcija američkog predsjednika Joe Bidena bila je promptna, te je odmah zatražio intervenciju Vrhovnog suda, uz podnesak u kojem se navodi kako Teksas ne može kontrolirati pristup granične patrole rijeci niti diktirati njihove dužnosti. Državna granica s Meksikom duž rijeke Rio Grande međunarodna je granica pod jurisdikcijom federalnih vlasti.
Ustavna kriza: Teksas odbio Bidenov ultimatum
Vrhovni sud je na kraju donio odluku koju je jedino i mogao, te zabranio teksaškoj Nacionalnoj gardi preuzimanje kontrole nad dijelom američke granice, dok je Biden teksaškim vlastima dao ultimatum od 24 sata da se provede odluka Vrhovnog suda.
Međutim, guverner Teksasa Greg Abbott odbio je postupiti u skladu s tom odlukom te je Nacionalna garda nastavila s aktivnim podizanjem fizičkih barijera duž granice s Meksikom, čime je zapravo nastala ustavna kriza – neviđena u povijesti SAD-a od završetka građanskog rata. Štoviše, i sindikat saveznih agenata se izjasnio protiv ulaska u sukob s teksaškom Nacionalnom gardom, a njegovi umirovljeni djelatnici su čak i otvoreno podržali postupke teksaških vlasti.
Sam guverner Abbott poziva se pak na ustav SAD-a i nužnost obrane državne granice, koju, kako kaže, Bidenova administracija ne štiti, a samog je Bidena nazvao “predsjednikom kriminalcem” koji odbija provesti imigracijski zakon. Stoga 300 tisuća migranata svakoga mjeseca juriša na granicu, a graničari ih, po nalogu iz Washingtona, propuštaju – kazao je Abbott.
Biden priznao nemoć
Demokrati u Teksasu sada traže da Biden donese odluku o federalizaciji Nacionalne garde – stavljanju iste pod kontrolu Bijele kuće i micanju dalje od granice – što bi bio sljedeći korak u eskalaciji između Teksasa i Washingtona. Jer na strani Teksasa su, kako sam i naveo, i druge republikanske države – što je golemi izazov za Bidena koji je ispao potpuno nemoćan.
Na prošlotjedni upit novinara o nastaloj krizi, vidljivo iznerviran Biden je rekao kako je učinio sve što je u njegovoj moći da krizu razriješi, a da mu za bilo što više trebaju nove ovlasti.
U međuvremenu, dogovor o imigraciji u Kongresu je na rubu raspada. Republikanci su oštro negativno reagirali na Bidenov prijedlog da se jednostavno otvore granice i legalizira dolazak ilegalnih imigranata. Sukladno tome, pitanje dodjele tranši Ukrajini odgađa se na neodređeno vrijeme, dok Washington očajnički pokušava zaustaviti centrifugalne procese unutar same Amerike kako to piše WP.
Raste separatizam
Teksas je jedna od najvažnijih država SAD-a, i jedan od najbogatijih (odmah iza Kalifornije) i druga po veličini nakon Aljaske. Ta 30-milijunska država jedina je koja je prije priključenja SAD-u 1845. godine kao 28 američka država – 10 godina bio samostalna država pod nazivom Republika Teksas.
Svoje bogatstvo primarno temelji na naftnoj i plinskoj industriji. Stoga Teksas oduvijek ima posebnu težinu koju nitko ne može ignorirati na nacionalnoj razini, a to sada najbolje na vlastitoj koži osjeća i sam predsjednik Biden.
Zbog svega toga, kao i onoga što se sada i proteklih godina odvija u SAD-u, između ostalog i po pitanju nametanja ideoloških vrijednosti nespojivih s onim tradicionalnim kakve u njemu većinski prevladavaju – u Teksasu jačaju separatističke tendencije. One, zapravo, nikada nisu posve niti zamrle, jer je uvijek bio prisutan određeni nacionalni naboj i privrženosti Teksasu i njegovim državnim korijenima nastalim nakon krvavih borbi za njegovu nezavisnost od Meksika.
Republikanci u Zastupničkom domu ponovo zadali snažan udarac Bidenu
Da Bidenu ne ide dobro, svjedoči i najnovija vijest. Naime, iako je američki Senat nakon Bidenovog dugog inzistiranja konačno uspio 4. veljače predstaviti pakete dvostranačkog sporazuma o dodjeli dodatnih financijskih sredstava u fiskalnoj godini 2024. (koja je u Sjedinjenim Državama počela 1. listopada 2023.), kombinirajući sredstva za pooštravanje graničnih kontrola na južnoj granici, pomoć Ukrajini i Izraelu – Zastupnički dom (u kojem većinu imaju republikanci) taj je prijedlog odbio. Konkretno, ne želi ga niti razmatrati tj. staviti na dnevni red za glasovanje, a kako je to izjavio čelnik republikanske većine u donjem domu Kongresa Steve Scalise.
“Bit ću vrlo jasan: senatski prijedlog zakona o granici neće biti iznijet na glasovanje u Zastupničkom domu. Evo što vam oni koji promiču ovaj “dogovor” ne govore: dopušta do 5 tisuća ilegalnih migranata dnevno i daje automatske radne dozvole svima koji dobiju azil – još veći magnet za ilegalne migracije.” – napisao je Scalise na stranici X.
Ovaj prijedlog Senata već je ranije „neprolaznim“ prozvao i predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson, otvoreni simpatizer Donalda Trumpa i njegove politike.
Zaključak
Bez straha od pogreške, slobodno možemo konstatirati kako oluja u američkom političkom mainstreamu sve više dobiva na snazi i prijeti pravim pravcatim tornadom u izbornoj godini.
Naime, na izbore su stavljeni golemi ulozi koji će odlučiti ne samo o izgledu i sudbini SAD-a, već u velikoj mjeri i čitavog svijeta u kojemu je američki utjecaj, iako definitivno u padu, još uvijek dovoljno velik da može ili provocirati (jačati) ili ublažiti prave tektonske globalne geopolitičke poremećaje kojima upravo svjedočimo i koji su neposredna posljedica američkog sukoba s dvije ključne globalne suparnice – Kinom i Rusijom.
Sve ovo što se u svijetu sada dramatično događa rezultat je upravo tog sukoba i to svi dobro znaju. Zato i ne čudi da su sve oči svjetske javnosti uprte prije svega u SAD i tamošnje, potpuno neizvjesne predsjedničke izbore i sve što se oko njih događa. Tako i u otvorenu teksašku pobunu – bez presedana.
wpDiscuz
