Nakon što se članovi rukovodstva Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH), Refik Lendo (SDA) i Igor Stojanović (SDP BiH) ni nakon četiri pokušaja nisu uspjeli dogovoriti o tome tko će od njih biti predsjednik, a tko dopredsjednici o tome će sutra odlučiti Zastupnički dom federalnog parlamenta, sukladno amandmanima na Ustav FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik, piše Hrvatski Medijski Servis.Nastavljajući opstruirati uspostavu nove vlasti iz SDA su priopćili kako se nisu stekli uvjeti da Zastupnički dom odluči o tomu. Kako su priopćili, uvjeti nisu stečeni zbog toga što još uvijek nije postignut dogovor političkih stranaka bez kojih nije moguće formiranje entitetske izvršne vlasti, iako to kako uvjet nigdje nije navedeno ni u Ustavu FBiH ni u Izbornom zakonu BiH.
“Izbor predsjednika FBiH u takvim okolnostima, a naročito izbor predstavnice stranke (Lidije Bradara) koja je u protekle četiri godine blokirala demokratske procese u FBiH značio bi usložnjavanje situacije i produbljivanje krize izazvane blokadama u implementaciji rezultata Općih izbora održanih 2018. zbog kojih je HDZ-ov predsjednik FBiH Marinko Čavara završio na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država”, naveli su iz SDA, ničim ne potkrepljujući posve netočnu i klevetničku tvrdnju kako su Bradara i Čavara blokirali formiranje vlasti. Poznato je, naime da SDA s HDZ-om BiH, ali ni s bilo kojom drugom strankom u protekle četiri godine nije potpisala bilo kakav sporazum o formiranju parlamentarne većine i vlasti u FBiH.
Iz SDA također tvrde kako, od “potpisivanja Washingtonskog sporazuma i formiranja FBiH do danas nikada nije parcijalnim dogovorima ignorirana volja klubova naroda pretočena u izabrane entitetske predsjednike/potpredsjednike”.
Pokušaj uvođenja takve prakse predstavljao bi, kako su proučili, nedopustivo kršenje Ustava FBiH i izborne volje bošnjačkog naroda, koju oni predstavljaju kroz većinu u bošnjačkom klubu do koje su došli kupovinom trojice zastupnika. Da SDA ne predstavlja volju većine Bošnjaka jasno je iz činjenice da su osvojili tek trećinu glasova bošnjačkih birača izašlih na izbore, te da i u Zastupničkom i u Domu naroda imaju znatno manje zastupnika od “Osmorke”.
Podsjetimo, kako je 2001. godine, a potom 2011. formirana vlast u Federaciji BiH, zaobilaženje volje hrvatskog kluba u Domu naroda FBiH uz podršku 6 u prvom, a pet u drugom slučaju, od ukupno 17 izaslanika Kluba Hrvata i to onih izabranih bošnjačkim glasovima. U prvom slučaju formiranje vlasti tzv. Alijanse za promijene 2001. predvodio je SDP, a u drugom uz SDP i SDA, koja je i uoči proteklih izbora ponovo prijetila “razbijanjem okova”, odnosno formiranjem federalne vlasti bez predstavnika Hrvate i razvlašćivanjem Dom naroda, podsjeća HMS.
“Ponovni izbor predsjednika FBiH iz redova HDZ-a, bez prethodnog jasnog dogovora o sastavu rukovodstva i Vlade FBiH, vodi daljem jačanju pozicije HDZ-a i svjesnoj predaji FBiH u ruke te stranke”, zaključili su u SDA.
Dnevnik.ba
wpDiscuz
