UNAKAZILI HERCEGOVINU Izvođači radova na autocesti devastiraju

MOSTAR – Nemar izvođača radova na autocesti na jugu Bosne i Hercegovine mogao bi zauvijek unakaziti jedan od najljepših predjela zemlje te umjesto koristi nanijeti neprocjenjivu štetu.
Riječ je, naime, o tome da izvođači radova na dionicama autoceste, koja se gradi na samom jugu BiH, iskopine velike količine zemlje nepropisno odlažu i tako na više mjesta na područjima Čapljine i Ljubuškog prave nova umjetna brda i narušavaju prirodni sklad i zauvijek mijenjanju izgled krajolika.
Ove lokacije nalaze se u neposrednoj blizini rijeke Trebižat i vodopada Kravice koji spadaju u najljepše prirodne znamenitosti u regiji i koji su zaštićena prirodna bogatstva. No to nije prepreka za njihovu devastaciju.
Četiri sporne lokacije
Najužasniji prizori su napravljeni na četiri lokacije. Jedna od njih je pored lokalne ceste Studenci – Zvirovići u općini Čapljina gdje odlagalištem upravlja “Niskogradnja” Laktaši, zatim najdrastičniji primjer je na brdu iznad magistralne ceste M6 (Ljubuški -Čapljina) između budućih mostova Studenčica i vijadukta Pavlovići na području Ljubuškog gdje odlagalištem upravlja podizvođač radova poduzeće MAAČ Mostar. Treći i četvrti primjer “rugla” koje su napravili izvođači su također na području Ljubuškog. Jedan je na privatnom zemljištu pored vijadukta Pavlovići gdje odlagalištem upravlja OHL ŽS, s podizvođačem tvrtkom “Tempo Vranica” Mostar, dok se drugi nalazi pored obilazne ceste preko budućeg tunela Bijela Vlaka. Tu odlagalište i radni plato uopće nisu na odobrenoj lokaciji, a odlagalištem upravlja proizvođač – tvrtka “Entea” Sarajevo.
Kako doznajemo, problem je nastao iz jednostavnog razloga što izvođači radova na autocesti nemaju sluha i žele što prije završiti posao. Stoga ogromne količine iskopane zemlje odlažu nepropisno. Umjesto da ih odvoze u uvale i doline, kako je propisano, viškovi zemlje se deponiraju na obližnjim brdima i brežuljcima, te tako imamo novi fenomen “brdo na brdu”.
U pitanju su velike količine zemlje iskopane iz usjeka i tunela, stotine tisuća kubnih metara, koje nije lako odložiti da se uklope u okolinu.
– Izvođačima je cilj što prije završiti i naplatiti radove, a o drugoj fazi ne vode računa. Općine Ljubuški i Čapljina dale su određene lokacije za odlaganje, ali se radi o neproporcionalno malim površinama, kaže naš izvor dobro upućen u problematiku. Navodi kako su u pitanju divlje tvorevine koje odmah upadaju u oči te kako su stručna tijela iz Autocesta Federacije, koji su investitori radova, već upozoravali na ovaj problem, no kako to nije dalo rezultat.
– Gradi se autocesta da prolazi kroz prelijepe krajeve, a sada imamo umjetna brda koja se ne mogu lako sanirati. To je paradoks, navodi naš sugovornik, inače stručnjak iz oblasti građevinarstva.
Nitko ne reagira
Pitanje je kako na ovu situaciju ne reagiraju općinske vlasti, jer će štete biti velike, a posljedice trajne. Kako bi se nova umjetna brda uklonila, potrebno je reagirati odmah i pristupiti sanaciji, jer će u protivnom biti kasno.
Treba podsjetiti kako su prije svega Autoceste Federacije dužne projekt izgradnje autoceste voditi odgovorno te da su izvođači radova dužni postupati po ugovorima i poštivati zakone. A, zakoni u Federaciji i u Zapadnohercegovačkoj županiji tretiraju zaštitu i očuvanje okoliša posebno na zaštićenim područjima koja su proglašena za prirodno naslijeđe, a među kojima je šire područje oko vodopada Kravice. I sve studije koje su urađene prije gradnje autoceste tretirale su ovaj problem i stavile poseban naglasak upravo na odlaganje otpada podvlačeći da se ne smije narušiti prirodni ambijent što se u ovom slučaju čini. I Autoceste i općine Čapljina i Ljubuški trebale bi žurno reagirati dok nije kasno.
Piše: Sanja Bjelica Šagovnović l DL