MIHAIL GORBAČOV, posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza, preminuo je u 92. godini nakon duge bolesti. Gorbačov će ostati upamćen kao predsjednik SSSR-a koji je okončao Hladni rat bez krvoprolića, ali nije uspio spriječiti raspad Sovjetskog Saveza.
Informaciju o smrti Gorbačova objavili su ruski državni mediji RIA i TASS pozivajući se na bolničke izvore. “Mihail Sergejevič Gorbačov preminuo je večeras nakon duge i teške bolesti”, objavila je Moskovska središnja klinička bolnica.
Osmi i posljednji čelnik SSSR-a
Gorbačov je sklopio sporazume o smanjenju naoružanja sa Sjedinjenim Državama i partnerstva sa zapadnim silama kako bi uklonio Željeznu zavjesu koja je dijelila Europu od Drugog svjetskog rata i doveo do ponovnog ujedinjenja Njemačke.
Mikhail Gorbachev, who rose to power in the Soviet Union and set in motion a series of revolutionary changes that transformed the map of Europe and ended the Cold War that had threatened the world with nuclear annihilation, has died in Moscow. He was 91. https://t.co/hYeovyISVa pic.twitter.com/ExXIlukRl6
— The New York Times (@nytimes) August 30, 2022
Gorbačov je bio osmi i posljednji čelnik Sovjetskog Saveza i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1990. Od 1985. do 1991. bio je glavni tajnik Komunističke stranke SSSR-a, a predsjednik države od 1988. do 1991. godine.
Ideološki gledano, Gorbačov je u početku svoje političke karijere bio naklonjen marksizmu i lenjinizmu, ali se do ranih 90-ih okrenuo ideji socijaldemokracije.
Suzdržao se od upotrebe sile nakon demokratskih prosvjeda u zemljama sovjetskog bloka
Kad su prodemokratski prosvjedi zahvatili zemlje sovjetskog bloka komunističke istočne Europe 1989., suzdržao se od uporabe sile – za razliku od prethodnih čelnika Kremlja, koji su poslali tenkove da slome ustanke u Mađarskoj 1956. i Čehoslovačkoj 1968.
No, prosvjedi su potaknuli težnje za autonomijom u 15 republika Sovjetskog Saveza, koji se raspao u sljedeće dvije godine na kaotičan način. Gorbačov se uzalud borio da spriječi taj kolaps.
Kad je 1985. godine postao glavni tajnik sovjetske Komunističke partije, u dobi od 54 godine, krenuo je revitalizirati sustav uvođenjem ograničenih političkih i ekonomskih sloboda, ali su njegove reforme izmakle kontroli.
Njegova politika omogućila dotad nezamislivu kritiku stranke i države
Njegova politika glasnosti – slobode govora – omogućila je do tada nezamislivu kritiku stranke i države, ali je također ohrabrila nacionaliste koji su počeli vršiti pritisak za neovisnost u baltičkim republikama Latviji, Litvi, Estoniji i drugdje.
Mnogi Rusi nikada nisu oprostili Gorbačovu turbulencije koje su njegove reforme izazvale, smatrajući kasniji pad životnog standarda previsokom cijenom za demokraciju. Nakon što je 30. lipnja posjetio Gorbačova u bolnici, liberalni ekonomist Ruslan Grinberg rekao je novinskom izdanju oružanih snaga Zvezda: “Svima nam je dao slobodu – ali ne znamo što bismo s njom.”