Washington je početkom ovog mjeseca iznenada nametnuo sankcije protiv 38 ruskih poduzetnika, dužnosnika i tvrtki, potvrdilo je američko Ministarstvo financija. Popis uključuje oligarhe Olega Deripasku, Suleimana Kerimova, Kirila Šamalova, Viktora Vekselberga i Igora Rotenberga. Mjere protiv njih je Washington objasnio “da sankcionirani zato što su pomagali ruskoj vladi “.
“Oni su ostvarili velike koristi od poslova s Putinovim režimom i igrali ključnu ulogu u promicanju zlonamjernih planova Kremlja. Ruski oligarsi i elite koje imaju koristi od korumpiranog sustava više ne mogu prolaziti nekažnjeno zbog posljedica akcija destabilizacije koje provodi njihova vlada”, rekao je predstavnik američke uprave.
Jučer je CNN priopćio kako bi uvedene i nove sankcije za ruske oligarhe zbog sirijske krize, koje je Donald Trump u ovom trenutku blokirao, nesumnjivo pogodile ruske bogataše, ali ne bi imale učinak na obično stanovništvo.
“Scenarij u kojem bi ekonomske mjere izvršile udar na ruski narod do te mjere da bi vlada bila prisiljena promijeniti svoj kurs je još uvijek daleki san”, za CNN je rekao dopisnik Sam Kiley.
Navodni kemijski napad u Dumi i vojni udar Zapada na Siriju su zadali još jedan ozbiljan udarac odnosima Rusije i Zapada, koji su ionako pogoršani. Rusija tvrdi kako zapadni udari ometaju napore predsjednika Vladimira Putina u pronalaženju načina za okončanje građanskog rata u Siriji, što za CNN iz Moskve komentirao Sam Kiley.
Iz Moskve za CNN, Sam Kiley: Vladimir Putin je nedavno o sirijskom pitanju razgovarao s iranskim čelnikom Rohanijem. Rusija i Iran su glavni sponzori “režima” u Damasku. Čelnici su dali zajedničku izjavu u kojoj navode su zračni napadi počinjeni od strane Sjedinjenih Država, prema njihovom mišljenju, bili kršenje Povelje Ujedinjenih naroda, te da su po međunarodnom pravu bili protuzakoniti, a što je najvažnije, po njihovom mišljenju potkopavaju pokušaje koje zajedno s Turskom čine u iznalaženju mirnog rješenja za izlaz iz sirijskog rata.
Kritičari tih “režima”, posebno onog u Damasku, daju izjave “kako je nevažno što govore, budući da Iran i Rusija daju ozbiljnu vojnu potporu Damasku, koji je kriv za veliki broj civilnih žrtava koje su stradale u kopnenim operacijama u kojima Assadu pomaže Iran i neprestanim zračnim udarima ruskih i sirijskih zrakoplova”.
Dakle, u ovom smislu se Rusija i dalje ponaša izrazito prkosno. Međutim, po mom mišljenju, Moskva, vjerojatno želi da je se ne povezuje sa skandalom oko kemijskog oružja. Zbog tog pitanja su se najavile i nove ekonomske sankcije. Nikki Haley, stalna američka predstavnica u Ujedinjenim narodima, rekla je da bi se strože sankcije protiv kruga ljudi bliskih Vladimiru Putinu mogle usvojiti ovaj tjedan, a mogle bi se uvesti protiv širokog kruga ljudi.
Kada su prije nešto više od dva tjedna posljednje sankcije uvedene protiv više ruskih vrlo bogatih i moćnih ljudi, usko povezanih s Vladimirom Putinom, to je utjecalo na rusko gospodarstvo. Na primjer, tečaj rublje je pao za 4%, a na lokalnim burzama su cijene dionica mnogih tvrtki, posebno onih koji se bave rudarstvom, pale. Vjerujem da je većina oligarha osjetila štetu, ali da će bol trpjeti rusko stanovništvo u cjelini i da će to dovesti do javnog pritiska na vladu da promijeni vanjsku politiku, čini mi se da će ovo i dalje ostati daleki san.”
Nesporazum oko sankcija – Nikki Haley nakratko “preuzela ulogu” američke predsjednice
Podsjetimo da je Nikki Haley u ponedjeljak rekla “kako će nove sankcije protiv Rusije uskoro biti uvedene i da ih je ministar financija Stephen Mnuchin trebao objaviti u ponedjeljak, a možda je to i učinio”. Međutim, to se nije dogodilo.
Prema Nikki Haley, “sankcije su trebale biti uvedene protiv svih ruskih tvrtki koje rade s opremom koja Assadu služi za uporabu kemijskog oružja”.
No, američki predsjednik Trump je bio ljut što je to pročitao u medijima i zato što je Nikki Haley napravila “predugačak korak”, odnosno, najavila je sankcije u ime čelnika Bijele kuće bez konzultacija s upravom.
Nakon toga je Donald Trump službeno “odgodio” sankcije i rekao kako želi sporazum s Putinom.
“Veleposlanica Nikki Haley je ovaj put požurila davati izjave. Trump je zabrinut da bi brzo nametanje dodatnih sankcija, odmah nakon nedavnog američkog udara protiv ruskog štićenika Assada, omelo sve njegove napore da pokuša pregovarati o sporazumima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o borbi protiv islamskog ekstremizma, ilegalnom korištenju interneta i drugim problemima”, za Reuters je izjavio dužnosnik Bijele kuće koji je službeno potvrdio “privremeno odustajanje od ovih mjera”.
No, zanimljivije od toga, jer će novi krug sankcija prije ili kasnije biti uveden, je potvrda Sama Kileya iz Moskve da sve moguće sankcije kratkoročnu štetu mogu nanijeti ruskih vrlo bogatim i moćnim ljudima, ali da nikako ne mogu utjecati na javno mnijenje Rusije do te mjere da bi promijenilo svoj stav prema vodstvu i vršilo pritisak na Putina da promijeni kurs u vanjskoj politici.
Bilo bi dobro da toga postanu svjesni i u Washingtonu, ne toliko zbog Rusije, koliko zbog europskih zemalja koje sljedeći politiku američke administracije trpe najveću štetu, Njemačka među prvima.