U MJESTIMA BRIŠEVO I ZECOVI Ratni veterani HVO-a, HV-a, VRS-a i Armije BiH odali počast ubijenim civilima kod Prijedora

Iz Centra za nenasilnu akciju (CNA) podsjetili su da su prije 28 godina pripadnici VRS-a na lijevoj obali Sane počeli operaciju u kojoj je ubijeno više stotina bošnjačkih i hrvatskih civila. Veliki broj ljudi je odveden u logore u Prijedoru i Sanskom Mostu.

Kako su naveli, u selu Briševu tada dominantno naseljenom Hrvatima, 24. i 25. srpnja 1992. ubijeno je 68 osoba, među kojima su žene, djeca i stariji. U Zecovima, koji su u blizini Briševa, ubijeno je više od 100 civila, uglavnom žena, djece i starijih.

Između ostalih, u Zecovima je ubijena obitelj Fikreta Bačića – dva maloljetna sina, supruga, majka i još više od 30 članova šire obitelji.

Ratni veterani iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske došli su na komemoraciju na poziv Udruženja “Dom Briševo – Dobri” i obitelji Fikreta Bačića koja godinama organizira komemoraciju za svoje najmilije.

“Došli smo da, kao ratni veterani i mirovni aktivisti, odamo počast svim žrtvama i pošaljemo poruku kako nam se rat, kao jedno strašno nasilje, nikada ne bi trebao ponoviti. Kao čovjek stidim se svih ovih mjesta na kojima su ubijani ljudi, posebno oni koji su bili bespomoćni, bilo da su civili ili da su zarobljenici. Ovakva zlodjela predstavljaju civilizacijski sunovrat. Iskazujemo duboko poštovanje prema žrtvama u Briševu i Zecovima kao i svim njihovim porodicama, posebno onima koje i danas tragaju za svojim najmilijim. Kao bivši borci želimo ukazati na važnost nastavka procesuiranja odgovornih za ove ratne zločine kao i na pronalazak nestalih”, poručio je borac Armije RBiH i član CNA iz Zavidovića Amer Delić.

Ukazao je da veterni iz Srbije nisu mogli prisustvovati zbog pandemije koronavirusa, ali da oni obično prisustvuju.

Zdravko Marijan, predsjednik Udruženja “Dom Briševo – Dobri” ratne veterane i mirovne aktiviste koji su prisustvovali komemoraciji upoznao je sa detaljima napada i zločina nad Briševljanima, trenutnom stanju u vezi povratka prognanih, izgradnji memorijala u znak sjećanja na ubijene.

“Nažalost, Briševo je danas pusto i zaraslo, vratila se samo jedna obitelj, realno je pretpostaviti da za 10 godina neće biti nikoga. Naše udruženje je uzelo sebi za cilj da, dok smo mi živi, održavamo sjećanje na naše najmilije i na njihovu žrtvu. To je najveće hrvatsko stratiše u Bosni i Hercegovini ali se, nažalost, osjećamo zapostavljenim, selo nema ni pristojan makadamski put, nemamo struju, na komemoraciju ne dolaze visoki dužnosnici. I ja sam veteran, sudjelovao sam u borbama i znam šta je rat. Ali ubojstvo civila, ubojstvo djece i nemoćnih je ratni zločin, to je uvijek ratni zločin bez obzira tko su počinioci, a tko su žrtve”, naglasio je Marijan.

Misu u Briševu predvodio je biskup banjalučki Franjo Komarica. On je u svom obraćanju prisutnima istaknuo, kako je priopćeno, važnost sjećanja na žrtve, ali i na praštanje i pomirenje. Biskup Komarica je s Briševljanima svake godine, a u svom obraćanju napomenuo je kako je sve ove godine nastojao raditi na očuvanju sjećanja na žrtve protiveći se političkim zloupotrebama žrtava. Na kraju mise čitana je i poruka biskupa Komarice o opraštanju i pomirenju, a župnik don Boris Ljevak zahvalio se veteranima koji su zajedno došli da s njima podijele bol.

Preživjeli članovi obitelji Bačić su, nakon povratka u svoje mjesto, podigli spomenik svojim najmilijim u obliku otvorene knjige. Fikret Bačić danas je prepoznatljiv simbol borbe za pravo na sjećanje na žrtve u Prijedoru, posebno na djecu. Ratnim veteranima koji su došli u Zecove kazao je kako je sebi u obavezu uzeo dvije stvari: traženje svojih članova obitelji koji se i do danas vode kao nestali i inzistiranje na procesuiranju ubojica.

“Ja ne mogu oprostiti ubojicama niti to želim. Ja ne mogu kriviti cijeli jedan narod za moje stradanje, ali se znaju ubojice i zločinci i njima se upravo sudi”, rekao je Bačić.

Mještani Zecova koji su se vratili muče slični problemi kao i Briševljane, a poseban problem je činjenica da naselje nema riješeno pitanje vodoopskrbe.

Prema riječima borca VRS-a Pere Vočkića, uvijek na ovakvim mjestima se osjeća tužno jer svjedoči bolu žrtava.

“Kada čujete da nakon toliko godina obitelji nisu pronašle svoje najmilije, onda mi je najvažnija poruka da se pomogne pronalazak ubijenih, da oni bar na taj način, kao i njihove obitelji nađu smiraj”, izjavio je Vočkić.

Mirovna organizacija Centar za nenasilnu akciju, s uredima u Sarajevu i Beogradu, od 2008. godine organizuje posjete grupe ratnih veterana iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine mjestima stradanja civila i vojnika tijekom posljednjeg rata te službenim komemoracijama stradalim koje organiziraju lokalne i državne vlasti i udruženja žrtava.

Veterani iz regije u organizaciji Centra za nenasilnu akciju do sada su prisustvovali komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 ko Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici kod Mostara, Skelanima kod Srebrenice, Stupnom Dolu kod Vareša, u Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina, priopćeno je iz CNA.