Na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH sudjelovao je i potpredsjednik Republike Srpske Josip Jerković. Izrazio je zadovoljstvo porukama koje su se mogle čuti sa subotnjeg zasjedanja, napose hrvatskim zajedništvom. U intervjuu za Večernji list Jerković govori o problemima Hrvata u tome entitetu, povratku…
Kako ste doživjeli poruke sa zasjedanja HNS-a?
– Iznimno je značajno i osobno me veseli što su i Hrvati iz RS-a sudjelovali na zasjedanju HNS-a. Drago mi je svakog puta iznova kada zajednički donosimo važne odluke i imamo suglasje oko toga neovisno o tome otkuda dolazimo – iz Posavine, središnje Bosne ili Hercegovine. HNS je iznimno važan za naše zajedništvo.
Kako gledate na neke komentare da bi Hrvati koji bi se nalazili izvan hrvatske federalne jedinice bili ostavljeni ili zaboravljeni, prekriženi?
– Ja postavljam pitanje gdje se mi danas nalazimo i u kakvom smo položaju. Mi u RS-u smo danas izvan FBiH gdje živi najveći broj sunarodnjaka. Živimo u drugom entitetu, živimo na vrlo različit način od onoga što imamo u FBiH, a ja se nadam da će jedan veći dio Posavine i RS-a biti obuhvaćen u novu federalnu jedinicu i da će ostati manji broj ljudi izvan te federalne jedinice.
Kako danas ocjenjujete položaj Hrvata u Republici Srpskoj?
– Položaj Hrvata u Republici Srpskoj, rekao bih, skoro se ne mijenja. Ali činjenica je da na prostoru tog entiteta danas pokušavamo ostvariti ono što bismo trebali imati minimalno za doslovno preživljavanje. Ključno hrvatsko pitanje je ostanak, odnosno opstojnost na području Republike Srpske. Danas se ključnim problemom čini to što nemamo radnih mjesta svima onima koji bi se sutra trebali vratiti svojim prijeratnim domovima. Moram reći da su se u manjem dijelu vratili ljudi koji žive ovdje, a uglavnom su u pitanju oni koji imaju neke djelatnosti u poljoprivredi i sada žive od vlastitog rada, a u najvećem dijelu to su stariji ljudi koji imaju mirovine ostvarene negdje vani.
Iako ograničeno, Hrvati svejedno imaju određeni broj političkih dužnosnika koji ih predstavljaju. Prije svih, to ste vi, gospodin Čordaš… Koliko se s ovih razina može pomoći Hrvatima iz RS-a?
– Slobodno mogu reći, a volio bih da me netko u tome demantira, da Hrvatima u Republici Srpskoj, osim Ministarstva za raseljene i izbjegle osobe, koje vodi ministar Davor Čordaš, i moje malenkosti kao dopredsjednika Republike Srpske, ni jedna institucija ozbiljnije ne pomaže. Hrvatima pokušavaju pomoći i predsjednici pojedinih općinskih vijeća, no pri tome moramo imati na umu vrlo ograničene mogućnosti. Bojim se da su brojni međunarodni čimbenici digli ruke od povratka i opstojnosti Hrvata u RS. Trenutačno nemamo ozbiljnijih donatora i sredstava za obnovu kuća. Svake godine imamo određene sredstva u Ministarstvu za izbjegle i raseljene osobe, ali to je doista malo. To nije dostatno kako bismo pomogli onima koji su se vratili na područje RS-a, a kamoli onima koji to planiraju učiniti. Znate da je dužnost potpredsjednika RS-a politički najjača dužnost za Hrvate u RS-u, ali operativno nije. Pa ipak, uz sve to, Ured dopredsjednika je tijekom protekle dvije godine primio 468 osoba i riješio jedan veći broj njihovih problema. Zaposlili smo oko tridesetak ljudi na različita mjesta. Istina, to smo uspjeli zahvaljujući dobrim odnosom, lobiranjem, molbama. Kao potpredsjednik, gradim suživot s narodima na području RS-a kako bismo pomogli jedni drugima. Smatram kako sukobi nisu način za rješavanje problema jer bi samo na taj način naš narod imao štetu. Od predstavnika srpskog naroda tražim samo da Hrvati imaju jednaka prava.
Katolička crkva često upozorava na stanje Hrvata katolika ističući kako je veliki broj ljudi koji se žele vratiti, no brojni su otišli jako daleko i povratak nije tako realan. Kako vi gledate na budućnost ovoga procesa?
– Smatram kako je Katolička crkva pokretač povratka. To je prepoznao ministar Čordaš i moja malenkost pa smo krenuli s izgradnjom župnih kuća od Save pa do Kondžila, Teslića i Plehana. Sagrađen je veliki broj župnih kuća jer se oko Katoličke crkve okuplja najveći broj povratnika. I to se pokazalo ispravnim. Danas Crkva presudno utječe i motivira ljude kako bi ih potaknula na povratak te da ne prodaju imovinu svojih djedova. No, Crkva nema mogućnosti financijski pratiti tu misiju. Mi smo svjedoci koliko sam biskup Komarica apelira na povratak. On je praktično najviše sebe uložio u potporu povratku. Nažalost, biskup Komarica oko sebe ima jednoga čovjeka koji ta kola gura u suprotnom smjeru. To sam rekao i drugdje i mora se istaknuti kako takvi ljudi samo odmažu i zato je potrebno imati širi krug ljudi koji rade u pravom smjeru.
A budućnost povratka…
– Nadam se kako ćemo mi ipak s jednim novim, federalnim uređenjem BiH, što zagovara naša stranka, Hrvatski narodni sabor, a ja sam to zagovarao i ranije, da će Hrvati morati naći svoj kutak u ovoj našoj BiH. Svima je jasno kako ovakva zemlja bez reorganizacije nema izgleda, a posebno je važno reći da je za Hrvate to najvažnije jer bi u tome slučaju hrvatska federalna jedinica mogla snažnije pomoći sunarodnjacima koji se ne bi nalazili u okviru te federalne jedinice. Istina je kako se iz Federacije BiH danas ne pomaže Hrvatima u RS-u, a nama je potrebna i ta pomoć. Posebno značajna je bila potpora Vlade Republike Hrvatske koja je svojedobno bila najveći pojedinačni donator za Hrvate na području BiH. Za vrijeme prethodne Vlade SDP-a to je sve zaustavljeno i sada taj nastavak pomoći nastojimo oživiti s novom Vladom i Uredom za Hrvate izvan RH kojemu je na čelu gospodin Zvonko Milas te Uredom za stambeno zbrinjavanje koji vodi gospodin Nikola Mažar.
Nedavno ste bili u Derventi gdje se i predsjednika Općinskog vijeća koji je Hrvat učestalo pljačka, a to je sudbina i drugih Hrvata. Kako to komentirate?
– Već dvadeset godina otuđuje se materijalnu imovinu Hrvata na prostorima RS-a. Najčešće je riječ o šumi, i to o velikim količinama. Ova današnja otuđenja praktično se ponavljaju drugi put od rata jer su već jednom posječena stabla prije 20 godina, a koja su u međuvremenu narasla, ponovno su posječena. Bio sam u Derventi i sada se to događa i predsjedniku Općinskog vijeća. Slobodno mogu reći kako to nije samo napad na Hrvate, nego napad i na institucije Republike Srpske, policiju, pravosuđe, šumariju…
Zoran Krešić / Večernji list
wpDiscuz