U Hrvatskoj fali cvjećara…

Roditelji, upisujte svoju djecu u srednju medicinsku, građevinsku ili poljoprivrednu! Srednjoškolci, razmislite o opciji upisa na elektrotehniku, stomatologiju ili medicinu.
Nakon obrazovanja na spomenutim školama i fakultetima imat ćete velike šanse na tržištu rada, poručuju iz Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji je izradio preporuke za obrazovnu upisnu politiku za područje naše županije. HZZ-ovi stručnjaci na taj način svake godine sugeriraju obrazovnim ustanovama povećanje ili smanjenje broja upisanih učenika i studenata u pojedine programe.
– Analizu smo proveli na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Osim toga, u obzir su uzete strategije i planovi gospodarskog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini – objašnjava Elena Gudelj, voditeljica Odjela posredovanja i pripreme za zapošljavanje u splitskom HZZ-u.
Preporuke se, dodaje, ne odnose samo na upis, nego i na stipendiranje učenika i studenata. Budući da se pojedini obrazovni programi ne provode na području nekih lokalnih tržišta rada, preporuke se u tom slučaju odnose samo na stipendiranje učenika i studenata koji pohađaju takve programe u drugim gradovima. Primjerice, HZZ sugerira da nema smisla stipendirati splitske studente koji pohađaju studij politologije i novinarstva u Zagrebu.
Oni koje bi svakako trebalo stipendirati, prema mišljenju HZZ-ovih stručnjaka, budući su logopedi, socijalni radnici i studenti rehabilitacije. Na spomenutim sveučilišnim studijima trebalo bi povećati upisne kvote jednako kao i na medicini, medicinskoj biokemiji, stomatologiji, farmaciji, veterinarstvu, povijesti, geografiji, njemačkom jeziku i književnosti, matematici, fizici, informatici, šumarstvu…
Građevinarstvu, unatoč krizi, treba kvalificiranih radnika 
Kad su u pitanju stručni studiji, više bi se studenata, zbog potreba na tržištu rada, trebalo upisivati na elektrotehnici, strojarstvu, brodogradnji, građevinarstvu, sestrinstvu, fizioterapiji, te turističkom poslovanju.
Preporuke su donesene i za trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, a zanimanja za koja bi se u Splitu više učenika trebalo školovati jesu zidar, keramičar, vodoinstalater, cvjećar, mesar, vinogradar… Od četverogodišnjih programa tu su, među ostalima, medicinska sestra, geodetski tehničar, poljoprivredni tehničar…
S druge strane, zbog suficitarnosti određenih zanimanja na tržištu rada, splitski HZZ preporučuje smanjenje upisnih kvota i broja stipendiranih polaznika određenih programa. Među trogodišnjim zanimanjima to su prodavač, soboslikar, postolar i bravar, a među četverogodišnjima upravni referent, tehničar za željeznički promet, grafički urednik…
Stručni studiji s kojima nećete tako skoro imati šanse za zapošljavanje jesu upravni studij, predškolski odgoj i kemijska tehnologija, a sveučilišni s kojima se, također, upisani nakon završetka neće usrećiti jesu pravo, ekonomija (osim računovodstva i financija), kineziologija, kemijska tehnologija, politologija, novinarstvo i učiteljski studij.
 
Na Zavodu nam nisu znali reći u kojoj se mjeri škole i sveučilišta doista rukovode spomenutim preporukama pri definiranju upisnih kvota, no znamo da, primjerice, splitska Ekonomija izvanredno upisuje 160 studenata. Kad će sva ta vojska ekonomista naći posao, pitanje je koje ih, po svemu sudeći, ne brine…