S 1300 kilometara dugom granicom s Rusijom i poviješću neutralnosti koja se protezala desetljećima, Finska danas više ne može priuštiti opuštenost. Geopolitička situacija gura je u prve redove obrambene pripravnosti. Pristup NATO-u u travnju 2023. bio je jasan signal: Helsinki ne čeka da problemi pokucaju na vrata.
Priprema na sve scenarije
Finska je još od Drugog svjetskog rata njegovala vojnu neutralnost, no prijetnje s istoka danas diktiraju drugačiju stvarnost. Obavezni vojni rok osigurava stalnu obuku, a zemlja s 5,6 milijuna stanovnika ima 280.000 vojnika i čak 900.000 obučenih rezervista. Ne samo da moderniziraju vojnu opremu, već i strateški objekti stoje duboko ukopani pod zemljom, skrivajući se u mreži tunela ispod Helsinkija.
Njihova Nacionalna agencija za hitnu opskrbu, pak, osigurala je rezerve žitarica i goriva dostatne za šest mjeseci. Čini se da je Finska spremna na najgori scenarij, no istovremeno se suočava s jednom drugom bitkom: strahom ulagača.
Gospodarstvo na testu otpornosti
„Geopolitičke prijetnje nisu dobre za imidž Finske“, primjećuje Elisabeth Braw iz Atlantskog vijeća. Strah investitora od ruskih poteza mogao bi narušiti finsko gospodarstvo, unatoč svim preventivnim mjerama. Braw ističe lekciju iz švedske strategije za vrijeme Hladnog rata: tada je cijela zemlja bila uključena u ratnu pripravnost, uključujući gospodarstvo. Ključne tvrtke održavale su specijalne odnose s vladom kako bi nastavile funkcionirati čak i u slučaju invazije.
Poruka Švedske bila je jasna: možete imati vojsku, ali naše gospodarstvo neće stati. I, što je najvažnije, to je djelovalo.
Finska šalje poruku svijetu
Helsinki se danas trudi učiniti isto. Pripremajući vojsku, građane i gospodarstvo, Finska pokazuje svijetu što znači pametna i promišljena reakcija na geopolitičke krize. „Ruski medvjed nikad ne spava“, kaže stara izreka, a Finska, čini se, više ne spava ni sekunde.
wpDiscuz
