Tvrtke iz Hrvatske sele proizvodnju u BiH?

Ulaskom u EU, Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi (CEFTA). To će joj nanijeti ogromnu štetu u međunarodnoj trgovini, pri čemu će najviše profitirati BiH, tvrde brojni gospodarstvenici, javlja Deutsche Welle.
Naime, zemlje CEFTA-e uvest će nove ili povećati postojeće carine na robu uvezenu iz Hrvatske zbog čega su neke hrvatske tvrtke najavile preseljenje proizvodnje u Bosnu i Hercegovinu.
Time će Hrvatska izgubiti dodatnih 4.000 radnih mjesta u situaciji kada je na Zavodu za zapošljavanje registrirano 356.000 građana. Moguću selidbu u Mostar ili Banjaluku najavio je TDR, Kraš će izvozni program proizvoditi u Prijedoru, dok će Franck, najavljeno je u ožujku, pojačati proizvodnju u Grudama.
Ekonomski institut iz Zagreba procijenio je da će izlazak iz CEFTA-e negativno utjecati na bruto društveni proizvod (BDP) Hrvatske za 0,4 posto. No ekonomski stručnjaci, kako javlja Deutsche Welle, misle da je budućnost u ovom trenutku ipak teško predvidjeti, s obzirom na to da ni sami ne znaju pod kojim će uvjetima Hrvatska trgovati sa sadašnjim članicama CEFTA-e.

U Grudama će hrvatska tvrtka Franck pojačati proizvodnju. Da situaciju treba gledati na dvije razine, upozorava Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore (HGK).
”Jedno su industrijski proizvodi, a drugo su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi – kaže ona i dodaje da tržište CEFTA-e u hrvatskom izvozu sudjeluje sa 21 posto. Promjene će, nakon 1. srpnja, što se tiče industrijskih proizvoda, zahvatiti izvoz prema Srbiji, jer će se za dio tih proizvoda do kraja ove godine povećati carine, da bi se prvim danom 2014. vratile na nultu stopu. S obzirom na to da Kosovo i Moldavija nemaju sklopljen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Europskom unijom, porast carina zahvatit će i taj izvoz.
Situacija je mnogo gora sa poljoprivredno-prehrambenim proizvodima”, objašnjava Gelo za Deutsche Welle. Udio tržišta CEFTA-e u izvozu tih proizvoda iznosi 45 posto i ono je važnije od tržišta Europske unije, usprkos činjenici da je europsko tržište višestruko veće. Pri tome je za Hrvatsku najznačajnije tržište Bosne i Hercegovine u koju je prošle godine izvezeno hrane u vrijednosti od 450 milijuna dolara.
Postojeći trgovinski režim sa Zagrebom prestat će da vrijedi nakon 1. srpnja, a počinje primjena dogovorenih režima koje je svaka članica CEFTA-e dogovorila sa EU kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Hrvatska i BiH ne primjenjuju carine prilikom razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ali uskoro će se situacija drastično promijeniti.
Na ulasku u BiH će se tako cariniti hrvatski proizvodi u vrijednosti od sto milijuna dolara; naročito mesni, mliječni i konditorski proizvodi, kao i cigarete.
Hrvatska je prošle godine u BiH izvezla proizvoda u vrijednosti 450 milijuna dolara. Takva situacija nije novost na području Europske unije i događala se prilikom proširenja Hrvatska je, podsjeća Gelo, kada je Slovenija ušla u EU, promijenila
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na način da je u njega ugradila trgovinske odnose koje je ranije imala sa Slovenijom.
”Hrvatska sada ima pravo da se Sporazum EU i BiH izmijeni na taj način da se u njega ugrade koncesije koje je do sada imala, i da se takav postupak primjeni i na preostale članice CEFTA-e”, kaže ona. On napominje da je međunarodna trgovinska politika takva da se nikada ne ide unazad u pogledu liberalizacije. Hrvatska, naravno, nema pravo sama da vodi takve pregovore, već za nju to obavlja Europska komisija, uz praćenje Državnog ureda za trgovinsku politiku (DUTP).
Da se pregovori vode već neko vrijeme potvrđuje i zamjenica predstojnika Državnog ureda za trgovinsku politiku Tatjana Tomić.
”Moglo bi se reći da su već gotovi s tri države; sa Albanijom, Makedonijom i Crnom Gorom. Dobro napreduju sa Srbijom, ali ima problema u pregovorima s BiH. Očekujemo da će Europska komisija to donekle dogovoriti”, kazala je.
Pri spomenu mogućnosti preseljenja proizvodnje u Bosnu i Hercegovinu, Tomić podsjeća da na području CEFTA-e Hrvatska ima oko 600 poduzeća, u obliku vlasništva ili predstavništva. Od toga je oko 300 tvrtki već sada u BiH.
Neki od poznatih hrvatskih brendova su već preselili dio proizvodnje ili proširili proizvodnju u BiH. Odnedavno je to učinila i jedna tvrtka iz mesne industrije, kaže Tomić.
Ona ipak dodaje da je riječ o poslovnoj odluci.
”S druge strane, vjerujemo da bi tvrtke iz BiH željele da imaju i lakši pristup na europsko tržište. U tom slučaju bi one mogle da presele svoju proizvodnju u Hrvatsku”, zaključuje Tomić.