Američki predsjednik Barack Obama i njegova vlada doživjeli su prošlog tjedna hladan tuš. Njemački i francuski političari poručili su im kako od slobodne trgovinske zone između Amerike i Europe neće biti ništa. Obama je planirao da će pregovore o najvećoj trgovinskoj zoni u svijetu, koja bi okupila oko 800 milijuna potrošača, uspješno dovršiti do kraja svog drugog mandata, koji istječe početkom iduće godine. Međutim, ta zona – koja se službeno zove Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) – nailazi na rastući otpor javnosti na objema stranama Atlantika. Promatrači ne vjeruju da će ikad zaživjeti.
– Po mom mišljenju, pregovori sa SAD-om faktično su propali, jer mi kao Europljani ne smijemo pokleknuti pred američkim zahtjevima, izjavio je njemački vicekancelar Sigmar Gabriel iz SPD-a prošlog vikenda. Gabriel smatra da nije otkrio veliku novost, jer je propast pregovora o TTIP-u javna tajna koju europski političari ne želi objelodaniti, kako se ne bi zamjerili američkoj Vladi. Njemački vicekancelar ipak je probio led te upozorio na činjenicu da SAD i EU »nakon 14 rundi pregovora nisu bili sposobni dogovoriti se ni o jednom od 27 poglavlja«, koja su se našla na dnevnom redu.
Razvlače se tri godine
Pregovore vode američka Vlada i Europska komisija, a razvlače se već tri godine. Sporazum je zašao u slijepu ulicu, jer su članice EU nespremne otvoriti svoje tržište jeftinijoj i slabije kontroliranoj američkoj hrani, koja će dodatno ugroziti europske poljoprivredne proizvođače. Boje se da će TTIP sniziti europske zdravstvene standarde za proizvode, kao i standarde za zaštitu okoliša, koji su u SAD-u lošiji nego u EU. Europa se boji i smanjenja prava zaposlenih i pada njihovih plaća.
Europskim političarima osobito smeta to što će poslovni krugovi i velike korporacije, ako se prihvati TTIP, diktirati ponašanje država i naroda. Američka strana, naime, traži osnutak »neovisnog« arbitražnog suda u SAD-u, putem kojeg bi kompanije mogle tužiti države za naknadu štete, ako su njihove demokratske institucije promijenile pravila igre i ostavile vlasnike kompanija bez očekivane zarade. Drugim riječima, TTIP pokazuje da su tržište i privatni interesi kapitala postali važniji od ljudi i demokracije.
Glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel djelomice je opovrgnuo riječi vicekancelara Gabriela, trvdeći da se pregovori sa SAD-om nastavljaju. Glasnogovornik američkog pregovarača o TTIP-u također je rekao da pregovori nisu zaustavljeni, već da »stabilno napreduju«. Čak i europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem, koja je u Europskoj komisiji najodgovornija za TTIP, smatra da pregovori »nisu stali«. Međutim, sve one koji su opovrgnuli propast TTIP-a naknadno je demantirao francuski predsjednik Francois Hollande, otvoreno rekavši da pregovori o njemu neće biti završeni do kraja Obamina mandata.
Globalizacija bez pravila
– Francuska odbacuje globalizaciju bez pravila, u kojoj se socijalni modeli podvrgavaju natjecanju i smanjuju se na najmanji zajednički nazivnik, izjavio je Hollande. Francuska je još proljetos zaprijetila blokadom pregovora o TTIP-u, a Hollande je izjavio da njegova zemlja »nikad neće prihvatiti« taj sporazum, jer ograničava suverenitet Francuske i Europe, a ide u prilog američkom biznisu, osobito u poljoprivredi. Sporazumu se suprotstavio i austrijski ministar financija Christian Kern, koji je prošlog tjedna rekao da njegova zemlja nije sklona »odnos snaga pomaknuti u korist globalnih poduzeća«.
Težak udarac pregovori su doživjeli i u Americi. Oboje kandidata za novog predsjednika SAD-a, Hillary Clinton i Donald Trump, pod pritiskom nezadovoljnih građana, oštro kritiziraju ne samo TTIP, nego i sličan sporazum sa zemljama Pacifika (TPP), kao i postojeću slobodnu trgovinsku zonu u Sjevernoj Americi (NAFTA). Iako je nekoć podržavala TTIP, Clinton je rekla da će se usprotiviti svim sporazumima koji ugrožavaju radna mjesta Amerikanaca. Budući da TTIP-u leđa okreću gotovo svi – i javnost i političari – pitanje je zašto Obama uporno inzistira na sporazumu, kojeg su potaknule najveće američke korporacije.
Skriveno od javnosti
Tekst sporazuma i tijek pregovora uglavnom su skriveni od javnosti. Europska komisija je pod sve žešćom paljbom političkih stranaka i građanskih udruga, jer je vodi pregovore o TTIP-u, a nema demokratski legitimitet. Članovi Komisije nisu izabrani na izborima, pa ni povjerenica Cecilia Malmstroem, najodgovornija za sporazum. Pedantne građanske udruge u Europi izračunale su da je Malmstroem dosad imala 600 sastanaka s lobistima koji žele utjecati na sadržaj TTIP-a, među kojima je gotovo 90 posto došlo iz velikih poduzeća. Kritičarima je to još jedan dokaz da su Europskoj komisiji važniji interesi poslovnih krugova, nego potrebe europskih naroda i građana. Kad bi Washington i Bruxelles nekim slučajem uspjeli dogovoriti TTIP, on bi morao biti prihvaćen u parlamentima svih članica EU. S obzirom na otpor Nijemaca i Francuza, koji su najjače članice Unije, trgovinski sporazum sa SAD-om nema izgleda za prolaz, to više što se iduće godine u Francuskoj i Njemačkoj održavaju redoviti izbori.
Zagovornici TTIP-a obećavaju da će slobodna trgovinska zona između Europe i SAD-a ojačati gospodarstvo na objema stranama, jer će se ukinuti trgovinske prepreke, a proizvodi navodno pojeftiniti. Tvrde da će se svaka europska i američka obitelj u prosjeku obogatiti za nekih 500 eura.
Međutim, sve je manje onih koji u ta obećanja vjeruju. Iskustva sa slobodnim tržištem pokazuju drukčiji razvoj događaja. U statističkom prosjeku bogatstvo raste, ali u stvarnosti svoje dohotke povećavaju velike kompanije i najbogatiji pojedinci, dok golema većina ljudi postupno siromaši, a srednji sloj propada. Drugim riječima, Europljani se opravdano boje da će slobodna trgovina s Amerikom ugroziti opstanak manjih proizvođača na Starom kontinentu, smanjiti plaće zaposlenih, dodatno oslabiti socijalnu sigurnost ljudi te produbiti nejednakosti.
wpDiscuz