Donald Trump, izabrani predsjednik SAD-a, poslao je jasnu poruku Europskoj uniji: smanjite trgovinski deficit povećanjem kupnje američke nafte i plina ili riskirate uvođenje carina. Prema podacima Eurostata, trgovinski deficit EU-a sa SAD-om u 2023. iznosio je 156 milijardi eura.
Trump je na društvenoj mreži Truth Social u petak napisao:
“EU mora nadoknaditi svoj ogromni deficit sa SAD-om kupnjom velike količine naše nafte i plina. U suprotnom, CARINE na sve!”
Američki izvoz energije u Europu
Podaci pokazuju da SAD trenutno osigurava 47% uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i 17% uvoza nafte u EU. Dnevno, Europa uvozi oko dva milijuna barela američke sirove nafte, što čini više od polovice ukupnog izvoza SAD-a. Glavni europski uvoznici američke energije su Nizozemska, Francuska, Njemačka, Španjolska, Danska, Italija i Švedska.
EU odgovara na Trumpove prijetnje
Europska komisija (EK) odgovorila je kako je spremna razgovarati o jačanju odnosa sa SAD-om, uključujući energetski sektor. Glasnogovornik EK-a izjavio je da EU ostaje predana postupnom ukidanju uvoza ruske energije te diversifikaciji izvora opskrbe.
EU je, nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022., obećala prestati koristiti rusko gorivo. Ipak, podaci za 2024. pokazuju da EU i dalje uvozi velike količine ruskog plina, uz povećanje od 10% LNG-a u odnosu na prethodnu godinu, prema analitičkoj tvrtki Kpler.
Trumpova politika trgovinskih tarifa
Trump je već najavio široke carine na trgovinske partnere poput Kanade, Meksika i Kine. Također je tijekom kampanje naglasio da Europa mora platiti cijenu zbog višegodišnjeg trgovinskog suficita sa SAD-om. Njemačka, koja dominira europskim izvozom s ključnim proizvodima poput automobila i strojeva, mogla bi se suočiti s ozbiljnim posljedicama Trumpovih tarifa, što bi dodatno pogodilo ionako usporeno gospodarstvo najveće europske ekonomije.
Komentar
Trumpove tvrdnje o trgovinskom disbalansu nisu bez osnova. Svaka zemlja treba težiti ravnoteži u uvozu i izvozu kako bi osigurala stabilnost. No, pitanja autonomije i strateških odluka u kupnji energije ostaju ključna. Balkan, kao regija, treba voditi računa o vlastitim interesima te birati dobavljače koji nude najbolju suradnju i cijene, bilo da dolaze iz SAD-a ili Rusije.