Statistika Nobelovih nagrada ukazuje na poražavajuću činjenicu da je tek svaka dvadeseta uručena ženi. A na dodjeli nagrada 10. prosinca, drugu godinu zaredom, neće biti nijedne.
Nobelove nagrade za medicinu, fiziku, kemiju, književnost i ekonomiju uručuju se u Švedskoj, a ona za mir u Norveškoj, dvjema zemljama koje se inače ponose svojom pionirskom ulogom u promoviranju rodne ravnopravnosti.
Broj dobitnica Nobela statistički je porastao zadnjih desetljeća, što i nije naročito postignuće s obzirom na to da su u prvih dvadeset godina postojanja nagrade, od 1901. do 1920., svega četiri bile dodijeljene ženama. Ukupno je samo 48 žena među 896 pojedinačnih dobitnika, ili pet posto.
Statistika varira po kategorijama, a područja gdje se bilježi najveća mizoginija su ekonomija, fizika i kemija.
Elinor Ostrom je prva i jedina žena koja je dosad dobila Nobela za ekonomiju, za fiziku su ih dobile dvije, a za kemiju četiri.
Paradoksalno, jedina žena koja je dvaput ovjenčana Nobelom, Marie Curie, nagrađena je upravo za fiziku 1903. i kemiju 1911.
Najviše žena dobilo je Nobela za mir, njih 16.
“Razočarani smo što nema više dobitnica”, priznaje Goran Hansson, stalni tajnik Švedske akademije znanosti koja bira laureate iz fizike, kemije i ekonomije. Ali naglašava da razlog za to nije nikakav muški šovinizam.
Razlog zašto su žene toliko slabo zastupljene u znanstvenim poljima, kaže Hansson, treba tražiti u tome što su ženama vrata znanstvenih laboratorija predugo bila zatvorena.
Od ono malo žena koje su se probile do laboratorija, još manje je stiglo do vodećih pozicija
Anne L’Huillier, članica švedske akademije, slaže se s Hanssonom i dodaje kako je od ono malo žena koje su se probile do laboratorija, još manje stiglo do vodećih pozicija.
“To je potpuno očito, posebno u prirodnim znanostima, a nešto manje u društvenim”, kaže L’Huillier.
Četrnaest je dobitnica Nobela na polju književnosti, ili 12,3 posto. Tu se međutim trend rapidno popravlja, od 2007. godine naovamo više od trećine dobitnika su žene.
“Stvari se kreću u pravom smjeru. To ne znači da statistika ne može biti bolja. Može i bit će”, kazala je Sara Danius, stalna tajnica Švedske akademije, koja je odgovorna za Nobelovu nagradu za književnost.
Podaci su najbolji u području nagrade za mir, iako daleko od pariteta. Ukupno su 15 posto nagrađenih žene, ali ih je bilo šest u zadnjih 15 godina, prenosi Hina.
wpDiscuz