U povodu 76. obljetnice streljana zarobljenih na Bleiburškom polju u subotu je na zagrebačkom groblju Mirogoj održana komemoracija za žrtve kojima su počast polaganjem vijenaca odali predstavnici Sabora i Vlade RH, Počasnoga bleiburškog voda i Grada Zagreba.
Podsjetimo na Bleiburškom polju pored ustaških vojnika, zarobljeni su domobrani, civili, četnici, te razne narodnosti. Crnogorci, Hrvati, Srbi, Bošnjaci.
Predali su Zagreb bez borbe i pobjegli pred partizanskom vojskom. Nadali su se da će savezničke sile pokrenuti kontraofenzivu na komunističku Jugoslaviju te su se nudili kao vojska istima. Međutim krivo su se nadali. Kao i tijekom rata, procjene onih koji su ih vodili bile su katastrofalne. Englezi su ih predali Titu a on je potom krenuo u masovno istrebljenje istih. Među njima, bilo je na tisuće nevinih žrtava. Nitkome, nit krivom nit nevinom, nije suđeno. Ubijeni su bez suđenja.
Iako se donekle može razumijeti gnjev partizanskog zločina s obzirom na masovne zločine koje su Ustaše činile u godinama prije tog, upućeniji tvrde da se Tito zapravo odlučio obračunati s budućom oporbom. Bleiburg je bio uvertira za uvođenje jednopartijskog sustava i pomor svake moguće oporbe. Četverored je bio upozorenje obiteljima onih koji nisu bili skloni KPJ-u da ne izlaze na izbore. Ako se uzme kao točna brojka od 80.000 ljudi to znači da je minimalno pola milijuna ljudi, dakle i njihovih obitelji ostalo u kućama na predstojećim izborima kada je pobijedila KPJ i zaveden jednopartijski totalitarizam koji će trajati idućih 45 godina.
Ono što je nejasno jeste terminologija “Križni put”. Ako ičeg nije bilo na tom putu nije bilo Isusa. I nije jasno zašto hrvatska bleiburgoistika inzistira na tom novozavjetnom terminu budući da je među četveroredcima koračao i mnogi Sotona. A i mnogi nekršćanin. Križni put je bio Isusov. I ničiji drugi.
Zajednički vijenac Sabora i Vlade položio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u pratnji izaslanika hrvatskog premijera i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, a u izaslanstvu su bili i potpredsjednici Sabora akademik Željko Reiner i Miroslav Škoro.
Molitvu za sve žrtve bleiburške tragedije i Križnog puta predvodio je Jure Bogdan, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, poručivši da su Bleiburg i Križni put duboka i nezacijeljena rana te da svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje.
“Prestanak oružanih sukoba, bombardiranja, rušenja i umiranja na frontama i u pozadini doživjeli su narodi Europe kao veliko olakšanje, kao uspostavu mira i slobode, što je očekivao i hrvatski narod. No, mjesec svibanj 1945. u našoj domovini posebno se pamti kao mjesec strašnih pokolja, zarobljenih vojnika i civilnog pučanstva izručenih jugoslavenskoj vojsci od zapadnih saveznika”, rekao je.
Taj je svibanj, podsjetio je, za razliku od drugih naroda, kojima je vraćena sloboda i demokracija dolaskom marksističkoga totalitarnog sustava za nas značio nov početak progona, zatvora i ubijanja nevinih ljudi.
Poručio je da u 76. obljetnici ponizno stojimo pred svim žrtvama, u prvom redu žrtvama Drugog svjetskog rata, žrtvama koje su prethodile ratu na našim prostorima i svim razoružanim vojnicima, velikome broju civila koji su bježali od uspostave komunističkoga režima, koji su ubijeni bez suda.
Dodao je da žrtve stradalnici Bleiburga dugo nisu imali pravo na javni spomen u svojoj domovini te da svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje. “Tu ne smije biti rasne, nacionalne, konfesionalne, stranačke ni svjetonazorske razlike”, poručio je Bogdan, zaključivši da su pojedinačne i masovne likvidacije bez ikakva suda i dokaza krivnje uvijek i posvuda teški zločini pred Bogom i ljudima.
Molitvu za stradale vjernike islamske vjeroispovijesti izrekao je zamjenik glavnog imama u Zagrebu Mersad ef. Kreštić, izaslanik muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziza ef. Hasanovića.
U ime Počasnog bleiburškog voda koji je organizator komemoracije pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora vijenac su položili počasni predsjednik Vice Vukojević, Milan Kovač i Vladimir Šeks.
Počast žrtvama Bleiburške tragedije i križnog puta odana je i na Lojbaškom polju kod Bleiburga, a poslijepodne će na Udbini ispred crkve hrvatskih mučenika biti služena misa u za sve poginule koju će voditi gospićko-senjski biskup Zdenko Križić./HMS/
wpDiscuz
