TADIĆ: “Do kraja godine bit će podignute optužnice za visoku korupciju”

U uvodnom obraćanju posebnu pažnju posvetila je potrebi izmjene zakona koji se tiču rada sudova i tužiteljstva te je napomenula da su upravo poslanici ti koji mogu predložiti zakonske izmjene, a posebno u dijelu koji se odnosi na predmete iz oblasti korupcije.

Smatra da su pitanja korupcije u BiH veoma značajna i ti predmeti imaju prioritet u radu Tužiteljstva BiH, ali da bi se adekvatno tome odgovorilo potrebne su, ističe, izmjene Kaznenog zakona BiH i preciznije definiranje kaznenog djela korupcije.

Osvrnula se i na pitanje kompjuterskog sustava koji treba unaprijediti kako bi se osigurala neovisnost u dodjeli predmeta određenim tužiteljima te ga unaprijediti i u drugim stvarima jer taj sistem nije u mogućnosti pratiti postojeću organizacijsku strukturu.

Na pitanje člana Komisije Zukana Heleza (SDP) o tome da li je kao glavna tućiteljica suočena s političkim pritiscima, kazala je da je na to navikla te da kada se neko prihvati te funkcije mora biti spreman na pritiske.

– Problem nastaje kada ti pritisci postanu prijetnje kojima smo izloženi i ja i moja obitelj. Imamo pojačanu sigurnost – istaknula je.

Predsjedavajući Komisije Damir Arnaut (Naša stranka) zatražio je odgovor da li glavna tužiteljica pregleda sve optužnice koje dolaze do Tužiteljstva BiH, a Tadić je pojasnila da se optužnice dostavljaju njoj na uvid pregleda, kaže, otprilike 20 posto optužnica i to najviše one koje se odnose na terorizam, krijumčarenje ljudi i povrede sigurnosti.

Govorila je i o nekim problemima u Sudu BiH podsjećajući da je bila podignuta optužnica protiv osam visokih dužnosnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u predmetu “Referendum”, ali je Sud odbio tu optužnicu te ona napominje kako od 50 sudija samo njih dvoje rade na potvrđivanju optužnica.

Članica Komisije Alma Čolo (SDA) kazala je da je stvarna nadležnost Suda BiH da postupa po svim predmetima koje Tužiteljstvo oformi i posebno gdje je ugrožen suverenitet BiH ili izvršene političke ili privredne štete po BiH te da to ne spada u proširenu nadležnost.

Arnaut je podsjetio na izvještaj višeg nezavisnog pravnog stručnjaka Europske unije Reinharda Priebea u kojem je jasno navedeno da nema nikakvih rezultata u predmetima visoke korupcije, a Tadić je kazala da je u tome možda malo pogriješio te da će do kraja godine to biti drugačije.

Glavna tužiteljica naglasila je danas da Bosni i Hercegovini treba Apelacioni sud odnosno vrhovna sudska instanca te da je to još jedan od nedostataka u pravosudnom sustavu države.

Nije mogla govoriti o konkretnim predmetima koji su u toku, no Tadić je ipak pojasnila zašto se Tužiteljstvo BiH bavi predmetom “Memić”, ali ne i predmetom “Dragičević” kazavši da ta dva slučaja koja su izazvala veliku pažnju javnosti nisu u istoj fazi procesuiranja.

U slučaju “Memić” otac ubijenog mladića Dženana Memića Muriz Memić podnio je krivičnu prijavu protiv organiziranog kriminala zbog čega je slučaj na Tužiteljstvu BiH dok u slučaj ubijenog mladića Davida Dragičevića nije dostavljen Tužilaštvu BiH na uvid.

Tadić je naglasila da postoje podijeljene nadležnosti u svim premetima te da se jedni drugima ne mogu miješati u nadležnosti.

Na početku sjednice dogovoreno je da član Komisije Dragan Mektić (SDS) neće postavljati pitanja u vezi sa slučajem zbog kojeg je protiv njega podignuta optužnica, a Tadić je prvobitno tražila da on ne prisustvuje sjednici, no na kraju je pristala da ostane u sali, ali najavila da na njegova pitanja neće odgovarati.

Članovi Komisije već su više puta pozivali Tadić na saslušanje, ali ona se na to odazvala u posljednjem terminu od 11 koliko ih je Privremena komisija dala glavnoj tužiteljici Tužiteljstva BiH.