KIJEV – Ukrajina je objavila opću mobilizaciju nakon što je Rusija tijekom vikenda iskrcala 6.000 ruskih vojnika na južno ukrajinsko poluotok Krim.
Slanje vojnika na Krim, poluotok koje je Nikita Hruščov, tadašnji sovjetski lider, 1954. godine predao Ukrajini, zapadne zemlje i NATO vide kao rusko kršenja međunarodnih sporazuma i povredu suvereniteta Ukrajine. Rusija, s druge strane, ističe da joj je namjera da zaštiti rusko stanovništvo na Krim, koje čini 60 posto stanovništva, nakon što je vlast u Kijevu, koju smatra nelegalnom, uklonila ruske spomenike i ukinula ruski kao službeni jezik na teritoriju Ukrajine. Osim toga, Rusija želi osigurati i rusku strateški važnu vojnu bazu na Krimu, u kojoj je stacionirana ruska crnomorska flota, iako to službeno nije navedeno kao razlog. Na ruski potez Ukrajina odgovorila općom mobilizacijom, ali nije pružila oružani otpor na Krim, gdje je ruska vojska, uz pomoć domaćih proruskih snaga, zauzela sve ključne točke, uključujući aerodrome. Mediji prisutni na licu mjesta javljaju da je ruska vojska okružila i blokirala nekoliko ukrajinskih vojnih objekata. Ukrajina je objavila da je svoje ratne brodove sa Krima premjestila u druge baze.
Arsenij Jacenjuk, novi premijer Ukrajine, rekao je da je Vladimir Putin, predsjednik Rusije, ulaskom ruskih trupa na Krim objavio rat Ukrajini, pozvavši ga da povuče vojsku i otvori prostor za politički dijalog, a od SAD i Velike Britanije zatražio je zaštitu ukrajinskog teritorijalnog integriteta . Na smirivanje stanja pozvao je i Vitalij Kličko, jedan od lidera opozicije, koji je rekao da problem na Krimu treba biti riješen kroz politički dijalog.
“U slučaju eskalacije nasilja prema stanovništvu ruskog govornog područja u Ukrajini, Rusija ne može ostati po strani. Kod takvog razvoja događaja Moskva će poduzeti odgovarajuće mjere u okviru međunarodnog prava.”
To je u telefonskom razgovoru s Ban Ki moonom, glavnim tajnikom UN-a, izjavio predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Nova ukrajinska vlast Putina optužila da je objavio rat Ukrajini, a od Zapada zatražila zaštitu teritorijalnog integriteta zemlje
U noći između subote i nedjelje ruski predsjednik je telefonski razgovarao is Barackom Obamom, predsjednikom SAD.Predsjedniku SAD skrenuo je pozornost na kriminalne aktivnosti ultranacionalista, koji u suštini dobivaju poticaj od današnjih vlasti u Kijevu, prenosi Glas Rusije.
O situaciji u Ukrajini diskutirano je i na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, koja je održana na inicijativu Kijeva. Vitalij Čurkin, stalni predstavnik Rusije u UN-u, napomenuo je da kriza u Ukrajini mora biti riješena na ustavni način. Zbog toga se kijevske vlasti moraju ograditi od radikalnih grupacija, kao i poduzeti sve napore za formiranje vlade, koja će uzeti u obzir interese cijelog naroda zemlje, istakao je Vitalij Čurkin.
“Treba sačuvati hladnu glavu. Treba vratiti stvar na politički put u ustavne okvire, vratiti se na sporazum od 21. veljače i formiranje vlade nacionalnog jedinstva i treba prekinuti s pokušajima da se s oponentima, etničkim ili političkim, razgovara rječnikom sile. Međunarodne snage, koje ispoljavaju pojačan interes prema Ukrajini, treba obuzdati radikale i da savjetuju ukrajinskim opozicionim aktivistima ili onima koji su se sada našli u Kijevu da se distanciraju od radikala, a ne da im omogućuju da zapovijedaju na teritoriju Ukrajine, pošto takve aktivnosti mogu dovesti do vrlo teškog razvoja događaja, koji Rusija upravo pokušava spriječi “, istakao je on.
Sa druge strane, John Kerry, američki državni tajnik, ruski potez je nazvao agresijom. Dolazak u Kijev i razgovore s novim ukrajinskim vlastima najavila je i delegacija EU. Ban Ki Mun je pozvao na smirivanje situacije.
Nakon što je Putin dobio formalno odobrenje ruskog parlamenta da pošalje vojsku u Ukrajinu, NATO savez je danas održao hitnu sjednicu, na kojoj je upozorio da Rusija prijeti sigurnosti Europe i krši povelju UN-a.
“Podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine i pravo ukrajinskog naroda da sam odredi svoju budućnost bez miješanja sa strane. Od Ukrajine očekujemo da nastavi s poštivanjem demokratskih prava svih ljudi na svojoj teritoriji, uključujući i poštivanje prava manjina”, izjavio je Andres Fogh Rasmussen, glavni tajnik Saveza . On je pozvao sve strane da se suzdrže od nasilja, a Rusiju da smiri situaciju.
BBC-jev komentator je danas upozorio da, ukoliko dođe do rata između Rusije i Ukrajine, posljedice mogu biti nezamislive, a negativne posljedice mogu nastupiti ne samo za Europu, već i za mirovni proces u Siriji i rješavanje pitanja iranskog nuklearnog programa.
Mjere
Ukrajina provodi sljedeće mjere:
– Zahtjev Rusiji da povuče svoje snage iz Ukrajine
– Oružane snage Ukrajine stavljene u punu borbenu gotovost
– Rezervne snage mobilizirane
– Zatražena pomoć SAD i Velike Britanije
– Započeto uspostavljanje Kriznog stožera
– Pojačane mjere sigurnosti na svim ključnim pozicijama
– Zatvoren zračni prostor za vojne letjelice
Puni tekst Putinovog zahtjeva parlamentu Rusije
Uzimajući u obzir izvanrednu situaciju u Ukrajini, prijetnju životima građana Ruske Federacije, naših zemljaka i vojnog osoblja na teritoriju Ukrajine – Autonomne Republike Krim, u skladu s međunarodnim sporazumom i na bazi članka 101 Ustava Ruske Federacije podnosim zahtjev Vijeću Federacije Gornjeg doma Ruske Federacije o angažiranju oružanih snaga Ruske Federacije na teritoriju Ukrajine do normalizacije političke situacije u toj zemlji.
Krizu treba da riješe sami Ukrajinci bez miješanja sa strane
Kriza u Ukrajini treba biti riješena bez miješanja sa strane, rekao je za portal Klix Stevo Haverljuk, predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS i Ukrajinac po porijeklu.
“Mi smo ovdje u BiH preživjeli ratna dešavanja i sve ono što je rat sa sobom donio. Kao pripadnici ukrajinske zajednice u BiH pratimo sva dešavanja u Ukrajini. Na sve to gledamo s određenom vrstom straha da ne dođe i tamo do onih nedaća koje smo svi mi proživjeli ovdje u BiH “, rekao je on.