RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je u Podmoskovlju izjavio da su “svi počinitelji terorističkog napada pronađeni i privedeni”. Ponovio je verziju FSB-a, u kojoj se spominje povezanost terorista s Ukrajinom. Kremlj tvrdi da su se teroristi pokušali sakriti na teritoriju Ukrajine i da je na granici pripremljen “prozor” za ulazak u tu zemlju.
Ukrajina negira umiješanost u akciju, a najglasniji je bio predsjednik Zelenski, koji je optužio Moskvu da koristi Ukrajinu za svaku krizu u zemlji.
Što se zasad zna?
Nakon što su izvršili akciju, teroristi su pobjegli automobilom. Na nadzornim kamerama pojavio se automobil, koji je prema službenim izvješćima zaustavljen u Brjanskoj oblasti. To pokazuje da je veća vjerojatnost da su teroristi bježali u pravcu Bjelorusije, a ne Ukrajine. Uz to, upravo su bjeloruske sigurnosne snage pomogle u hvatanju terorista. Automobil s navodnim teroristima zadržan je u selu Teplij, koje se nalazi 43 km od Bjelorusije, a 120 km od Ukrajine.
Prema dostupnim informacijama, navodni teroristi su državljani Tadžikistana, a Telegram kanalima ubrzo su počele kružiti fotografije s njihovih dokumenata. O tom pitanju očitovao se i službeni Tadžikistan tvrdeći da ih Moskva još nije kontaktirala ni potvrdila da je riječ o državljanima Tadžikistana.
FSB-ova verzija
FSB, kako je navedeno, tvrdi da su teroristi namjeravali prijeći granicu s Ukrajinom i da su imali kontakte na ukrajinskoj strani. Ipak, u tom priopćenju ne precizira se o kakvim se kontaktima radi, no ta je verzija postala službena. Također, nakon prvih vijesti o napadu Telegram kanalima počela je kružiti vijest s početka ožujka u kojoj SAD upozorava građane Moskve na moguće terorističke napade, posebno na mjestima gdje se održavaju koncerti.
Iz tih upozorenja zaključuje se da su zapadna veleposlanstva znala za ovaj teroristički napad te da je i Zapad na neki način u to umiješan. No postoji i videozapis u kojem predsjednik Putin par dana prije terorističkog napada govori kako najave Zapada o terorističkom napadu služe samo da destabiliziraju Rusiju.
Ruski oligarh Malofejev posebno se bavio temom “umiješanosti Ukrajine”. Malofejeva se smatra predstavnikom radikalnog krila Putinovog kruga. On je ovu situaciju usporedio s ratom u Čečeniji krajem devedesetih te pozvao na korištenje svih “snaga i sredstava” za napad na Ukrajinu.
Uglavnom, “ukrajinski trag” postao je službena i glavna verzija ovog napada u ruskom medijskom prostoru, a scenariji se kreću od toga da su ukrajinske službe organizirale akciju do ukrajinske suradnje s ISIL-om.
ISIL preuzeo odgovornost
Vrlo brzo nakon što se proširila vijest o terorističkoj akciji, pojavila se informacija da je ISIL preuzeo odgovornost za napad. CNN je objavio podatke prema kojima od studenog stižu informacije da ISIL namjerava organizirati ovakvu akciju. Radi se o ogranku ISIL-a koji se naziva ISIL-K (po provinciji Horasan, eng. Khorasan), a djeluje u Afganistanu i okolnim zemljama, poput spomenutog Tadžikistana.
NY Times piše da je ISIL-K bio posljednje dvije godine “fiksiran na Rusiju” te da su često kritizirali Putina u svojim objavama. ISIL-K optužuje Kremlj da ima “muslimanske krvi na rukama” spominjući intervencije u Afganistanu, Siriji i Čečeniji.
U drugim medijima navodi se kako je SAD dao Rusiji obavještajne podatke o potencijalnom napadu. Ruski mediji potvrdili su da su im ta upozorenja prenesena, ali da nisu sadržavala specifične informacije.
Ukrajina negira umiješanost
Kijev navodi da je teroristički napad organizirao sam Kremlj kako bi opravdao eskalaciju rata u Ukrajini. U službenom priopćenju GUR-a stoji da je nesmetano kretanje grupe naoružanih ljudi u blizini Moskve glavni dokaz da su ruske službe umiješane u ovu akciju.
U priopćenju se govori o spomenutim upozorenjima zapadnih veleposlanstva o terorističkom napadu. Službeni Kijev kaže da obavještajni podaci sugeriraju kako bi Kremlj mogao iskoristiti teroristički napad za daljnju eskalaciju sukoba u Ukrajini.
Posljedice
Stvarne posljedice ovog terorističkog napada nisu još ni izbliza poznate, no svakako će utjecati na rat. Službena verzija u Rusiji povezuje napadače s Ukrajinom pa Moskva mora reagirati bez obzira na to tko stvarno stoji iza napada.
Ako je Kremlj doista namjeravao objaviti novi val mobilizacije nakon izbora, o čemu se već dulje priča, teroristički napad i nedavno granatiranje Belgoroda mogli bi poslužiti kao opravdanje za takav korak.
Ako to i nije bio plan Kremlja, teroristički napad mogao natjerati vrh Rusije da pokrene mobilizaciju pod pritiskom javnosti. No pitanje mobilizacije ne ovisi samo o spremnosti ruskog društva za to. Ono puno više ovisi o sposobnosti vojnog i državnog aparata da tako nešto izvede.
Mobilizirane treba obučavati, naoružati, hraniti, plaćati itd. Osim toga, mobilizirane ljude treba netko zamijeniti na poslovima koje trenutno rade, što opet vjerojatno znači uvoz radne snage iz Srednje Azije i Dalekog istoka, a to sve utječe na stabilnost i sigurnost države. Uz to, javnost za ovakav napad očekuje instantan odgovor ruskih vlasti. Mobilizacija to nije, ona je mehanizam koji se priprema i izvodi mjesecima.
Postoje i ekstremnije najave da bi Rusija mogla dati nalog za ubojstvo ukrajinskog predsjednika i drugih visokih dužnosnika. Optuživanjem Kijeva Kremlj bi mogao poslati signal spremnosti za nove, ekstremnije korake vezane uz rat u Ukrajini. Zasad za tako nešto nema naznaka. No potrebno je ponoviti – šok od terorističkog napada je prejak da bi ostao bez posljedica.
index.hr
wpDiscuz
