- Povećanje porodiljnih naknada: Od 1. ožujka 2025. naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta povećat će se na maksimalnih 3000 eura, što je značajno više od dosadašnjih 995 eura. Cilj je omogućiti majkama punu plaću i financijsku stabilnost tijekom prve godine djetetova života.
- Produljenje očinskog dopusta: Dopust za očeve povećava se s 10 na 15 dana za jedno dijete te s 20 na 30 dana za blizance ili više djece.
- Povećanje naknada za novorođenčad: Pomoć za novorođeno dijete raste s 309 na 618 eura.
- Širi opseg korisnika: Broj korisnika koji ostvaruju pravo na povećane naknade porast će s 48.498 na oko 56.000.
- Podrška iseljenicima: Dio proračuna (23 milijuna eura) bit će usmjeren na useljeničke politike, uključujući zajmove za poduzetnike, troškove preseljenja i zapošljavanje iseljenika.
Ministarstvo demografije za 2025. planira povećanje proračuna za 202%, a ove mjere dio su šire strategije demografske revitalizacije.
Politička dimenzija: Šipić je komentirao slučaj bivšeg ministra Vilija Beroša, naglašavajući da njegova stranka i dalje podržava premijera, te je istaknuo važnost odgovorne politike i ostanka na funkciji unatoč kritikama.
Zaključno, mjere su osmišljene za jačanje financijske sigurnosti obitelji i povećanje demografskog rasta, ali dolaze s pitanjima o održivosti i širini strategije.
Povećanje porodiljnih naknada i drugih beneficija u Republici Hrvatskoj, iako naizgled pozitivno za demografsku revitalizaciju, ima potencijalne negativne posljedice na Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali i šire u regiji – u Boki Kotorskoj, Vojvodini i drugim zajednicama hrvatske dijaspore.
Učinci na iseljavanje Hrvata iz BiH i regije
Veće naknade i beneficije u Hrvatskoj dodatno će motivirati Hrvate iz BiH, gdje su uvjeti života teži, da se isele u RH, što će dodatno oslabiti već ugrožene hrvatske zajednice u BiH. Sličan utjecaj može se očekivati i u Boki Kotorskoj, gdje je broj Hrvata ionako mali, te u Vojvodini, gdje se Hrvati već godinama suočavaju s demografskim padom.
Odluke poput ovih pokazuju da Vlada RH nema jasnu strategiju koja bi obuhvatila zaštitu i potporu hrvatskom demografskom bazenu izvan granica Hrvatske. Umjesto integrirane politike koja bi djelovala i u RH i u regiji gdje žive Hrvati, mjere poput ove šalju signal da će demografski problemi Hrvatske biti rješavani na štetu Hrvata izvan granica, umjesto kroz očuvanje i jačanje njihova položaja tamo gdje žive.
Kako bi odgovorna politika trebala izgledati?
Uvođenje financijske podrške za Hrvate izvan RH:Porodiljne naknade i dječji doplatci u smanjenom iznosu mogli bi se uvesti za Hrvate u BiH, Boki, Vojvodini i drugim područjima, što bi ih potaknulo na ostanak u rodnim krajevima.
Takvi iznosi ne moraju biti visoki kao u RH, ali bi simbolična podrška imala velik psihološki i praktični učinak.
Programi stambenog zbrinjavanja:
APN krediti ili slični programi u prilagođenom obliku mogli bi se proširiti na Hrvate u BiH i regiji, omogućujući mladim obiteljima da ostanu u svojim sredinama.
Jačanje gospodarskih prilika:
Umjesto da se resursi usmjere isključivo na privlačenje stanovništva u RH, trebalo bi poticati ulaganja u područja gdje žive Hrvati u regiji. Projekti poticanja poduzetništva, sufinanciranje obrazovanja i otvaranje novih radnih mjesta ključni su za opstanak tih zajednica.
Povećana diplomatska i politička zaštita:
Vlada RH trebala bi kroz međunarodne organizacije i bilateralne odnose jače zagovarati prava Hrvata u BiH, Vojvodini i Crnoj Gori, čime bi osigurala njihovu sigurnost i potaknula demografsku stabilnost.
Trenutne mjere Vlade RH, iako korisne za demografsku sliku Hrvatske, predstavljaju izravan udar na demografski bazen Hrvata izvan RH, osobito u BiH. Bez ozbiljne strategije koja uključuje i potporu Hrvatima u dijaspori, ove odluke riskiraju završiti posao koji su započeli drugi – destabilizacijom i iseljavanjem hrvatskih zajednica izvan RH. Odgovorna politika ne bi rješavala vlastite probleme na račun vlastite dijaspore, već bi uključivala dugoročne mjere za očuvanje tih zajednica u njihovim domovima.
MHc l poskok.info
wpDiscuz
