Iako za bespilotnu letjelicu koja se srušila na zagrebačkom Jarunu i napravila krater promjera tri metra i dubine jednoga metra još uvijek nije poznato kako je prošla u hrvatski zračni prostor, velika je sreća u nesreći što je pala na otvorenu zelenu površinu, a ne na obližnju zgradu ili stambeni objekt.
Nedaleko od lokacije na Jarunu na koji je dospjela letjelica teška šest tona (adresa Jarunska bb) nalazi se i Studentski dom “Stjepan Radić” u kojemu stanuje 4000 studenata, a prema riječima svjedoka srušio se svega 20 metara daleko od glavnog ulaza u kompleks doma i već duže vremena jedinoga otvorenoga, budući da je ostatak kompleksa ograđen. Ukratko, prava je sreća da nitko nije stradao.
Što bi se dogodilo i kakva bi šteta nastala kada bi ovakva letjelica pogodila kakvu zgradu, pitali smo Marija Todorića, zagrebačkog projektanta konstrukcije i vlasnika tvrtke “Toding” d.o.o.
– Postoji veća opasnost od požara koji bi nastao kada bi ta letjelica pogodila neki stambeni objekt ili zgradu nego od urušavanja ili većeg oštećenja zgrade od samog udara letjelice. Za primjer možemo uzeti urušavanje nebodera u SAD-u, iako su u to bili uključeni mnogo veći avioni. Neboderi nisu pali zbog udara, već su pali zbog toga što je avion bio pun goriva, koje se potom u toj građevini zapalilo. Ti su neboderi bili građevine čelične konstrukcije, a zbog visokih temperatura dolazi do značajna pada čvrstoće konstrukcije, što onda dovodi do urušavanja, a što se dogodilo i s američkim neboderima – objašnjava Todorić koja je najveća opasnost pri udaru ovakve letjelice u stambene ili neke druge objekte.
Dakle, sam udar letjelice u neku građevinu ne bi nužno uzrokovao njezino urušavanje ili drastičnija oštećenja, dok postoji veća opasnost od nastanka požara koji bi zatim mogao dovesti do urušavanja građevine, a i do većeg broja ljudskih žrtava.
– Veća je opasnost od nastanka požara nego od samog urušavanja građevine. Sami udar letjelice može oštetiti neki dio građevine, ali u globalu ne bi došlo do kolapsa građevine u cjelini. Prilikom udara gorivo bi se u toj letjelici zapalilo, a zatim bi se zgrada mogla naknadno urušiti zbog požara, osim ako vatrogasci to ne bi odmah na vrijeme ugasili – nastavlja stručnjak za projektnu konstrukciju.
Naime, ako bi bespilotna letjelica ove težine, dakle šest tona, pogodila nečiji stambeni prostor, mogla bi ozbiljnije ozlijediti, pa i životno ugroziti, ljude unutar njega.
– Kada bi letjelica udarom zahvatila nečiji stambeni prostor, osobe unutar njega mogle bi biti ozbiljnije ozlijeđene ili čak izgubiti život. Ako u zgradi prosječno ima petsto do tisuću ljudi, lokalno bi letjelica pogodila jedan ili dva stana i, nažalost, ti bi ljudi mogli nastradati. Ali, ako bi nastao požar, a ljudi se ne bi mogli evakuirati, e tada bi već bilo mnogo više žrtava. A zbog požara, kao što smo rekli, može doći i do urušavanja zgrade u cjelini – naglasio je Todorić, prenosi Slobodna Dalmacija.
wpDiscuz
