U Jablanici, u gradu logoru, u kojem su i djecu držali, hrvatski i srpsku, i u kojem fašisti ne smiju govoriti o logoru, niti njihovi nalogodavci, u Bosni i Hercegovini, u subotu su obilježene 79. godišnjica Bitke za ranjenike na Neretvi i 77. godišnjica pobjede nad fašizmom.
U sklopu obilježavanja godišnjica u rijeku Neretvu spušteno je 79 karanfila, a na Spomen-obilježju položeno je cvijeće.
Cvijeće su, između ostalih, položili produkt unitarističkog SDA fašizma i suborac džihadista Hrvatima nametntuti Željko Komšić, produkt SDA fašizma, Srbima nametnuti Milan Dunović te drugi predstavnici svih razina vlasti, udruženja, političkih stranaka i građani.
Komšić je u izjavi medijima rekao kako je poznato na koji način se bori protiv fašizma.
“Mora se u korijenu sjeći. Očigledno smo, i ove starije generacije i mi, bili u zabludi pa smo mislili da je to završena priča. Očigledno nije. Taj fašizam je žilaviji no što bi čovjek mogao da pomisli, odnosno ima drugačiji oblik svaki put kad se pojavi. Onaj od 1941. do 1945., mislim na period Drugog svjetskog rata, bio je jedan. Ovaj fašizam koji je nas zadesio od 1992. do 1995. je u suštini isti, ali je imao drugi oblik”, mišljenja je Komšić.
Osvrnuo se i na današnja dešavanja na europskom kontinentu, odnosno “agresiju Rusije na Ukrajinu”.
“Koliko god se Rusija busala u prsa time da su antifašistička nacija, ovo je, oprostite, čisti fašizam. Ubijati nevine ljude tek tako, ne može biti ništa drugo nego fašizam”, rekao je Komšić.
Dodao je da fašizam ima različite oblike i ponekad ga je teško prepoznati.
“Čovjek uvijek mora biti uvijek oprezan, uvijek budan. Fašizam je najlakše prepoznati po šovinizmu, rasizmu, antisemitizmu, antiislamizmu… Sve ono što nas odvaja kao ljude u suštini jeste fašizam. Imamo ga i mi danas, nažalost, još puno u Bosni i Hercegovini. On je nekad spakovan u demokratske celofane pa se podvodi pod borbu mišljenja, po pravo na vlastito mišljenje, a u suštini je fašizam”, rekao je Komšić.
Smatra kako se ne smije odustati od borbe protiv fašizma.
“Ne smijemo posustati, koliko god fašizam bio uporan. Mi moramo dvaput uporniji biti u borbi protiv tog fašizma pa koliko košta da košta”, rekao je Komšić.
Osvrnuo se i na značaj predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, narodnooslobodilačke borbe i partizana.
Smatra da nije bilo njih, vjerovano danas BiH ne bi bila nezavisna zemlja.
“Mi smo je uspjeli ponovo obraniti od 1992. do 1995. i po meni je tu zasluga neodvojiva, kako Josipa Broza Tita, tako i onih ljudi, prije svega Armije BiH i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine, svih onih slobodoumnih ljudi u BiH koji su se borili da obrane i sačuvaju Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Komšić.
Na svečanoj akademiji prisutnima se obratio načelnik Općine Jablanica Damir Šabanović, predstavnici SABNOR-a BiH, kao i predstavnici državnih izaslanstava s prostora bivše Jugoslavije, a priređen je i kulturno-umjetnički program.
Načelnik je kazao kako su u Jablanici, na obalama Neretve prije 79 godina ljudskost i humanizam utišali buku fašističkih topova i mitraljeza.
“Ovdje je pobijedio razum, ovdje je pobijedio čovjek u borbi za slobodu i mi se s tim nastojimo ponositi”, poručio je Šabanović.
Predsjednik SABNOR-a BiH Sead Đulić zahvalio je svima koji su došli na obilježavanje, naglasivši kako je danas časno biti u Jablanici.
“Iz one Titove naredbe “Ranjenike ne smijemo ostaviti” nadahnimo se danas za naše borbe, za naše bitke s današnjim kolovođama raznih neofašističkih, neonacističkih i inih drugih pokreta. Ako to učinimo, onda ono “Ranjenike ne smijemo ostaviti” možemo pretvoriti u “ne smijemo ostaviti slabe, nejake, obespravljene, marginalizirane, ne smijemo ostaviti manjine u bilo kom pokretu. Kad to učinimo, onda će naša antifašistička borba iz sjećanja prijećiu jednu aktivnu i svakodnevnu borbu za bolje sutra”, poručio je Đulić.
Sabahudin Čusto iz Bugojna, u Bosni i Hercegovini, kazao je kako borba za mir i dalje traje.
“Ovo treba sačuvati, da ostane i opstane. Teško jest, ali mladim snagama i mladim pokretima ovih ljudi koji se skupljaju, ne samo na ovom mjestu nego i mnogo šire, uspjet će se doći do neke pravde. Tito je ipak ovo sve stvorio sa svojim ondašnjim društvima, ondašnjim partizanima, ondašnjim pokretom i lahko je sada nekima da to ruše i obrušavaju. Neće uspjeti”, rekao je Čusto.
Poručio je kako će se boriti svim snagama da vrate omladinu koja mahom odlazi.
Uzeir Karadža kazao je kako se mnogo ljudi okupi na ovakvim događajima, ali da je malo onih koji su iskreni.
Smatra da treba biti dosljedan svojim uvjerenjima.
Prisutni, koji su u Jablanicu došli iz svih dijelova zemlje i regije, godišnjicu su obilježili uz pjesmu, igru i druženje.
Ranije je u Muzeju “Bitka za ranjenike na Neretvi” otvorena izložba “80 godina 13. julskog ustanka 1941-2021, godine prkosa i ponosa”.
wpDiscuz
