Smrtnost od upala pluća je na šestom mjestu na listi uzroka smrti

Upala pluća – pneumonija je upalni proces koji zahvaća sve strukture donjih dijelova dišnih putova. Za upalu pluća se znalo još u starom Egiptu i Grčkoj. Postoje zapisi o samoj bolesti i načinu liječenja, jer je bila čest uzrok smrti oboljelih.
Oboljevaju djeca, odrasli u punoj snazi ​​i starije osobe. Od otkrića antibiotika prognoza ishoda ovih bolesti je značajno poboljšana. Osamdesetih godina prošlog stoljeća se vjerovalo da će sve pneumonije biti laka i izlječiva bolest. Međutim, stvarnost nas je demantirala. Od pojave bakterija otpornih (rezistentnih) na antibiotike liječenje ove česte bolesti ponovo postaje izazov.
Obolijevanje i umiranje od upale pluća je ipak češće u manje razvijenim zemljama, au posljednje dvije decenije je u cijelom svijetu u stalnom blagom porastu. Da li će čovjek oboljeti od ove kapljične infekcije ovisi o ravnoteže koja postoji između snage njegovog organizma i snage uzročnika – bakterije ili virusa izazivača bolesti. Zato je značajno provjetravanje i osunčavanje prostorija, boravak na čistom zraku, zdrav način prehrane i dovoljno sna uz izbjegavanje boravka u zagušljivim i zadimljenim prostorima.
Posebno su rizične pneumonije kod starijih, kod osoba koje borave u kolektivnim smještajima (domovi za stare i slično), kod djece, kod oboljelih s malignim, krvnim (hematološkim) bolestima, HIV infekcijama i poslije transplantacija organa kao i kod oboljelih na aparatima za umjetno disanje.
Među osobama starijim od 65 godina obolijeva 25-44 na 1.000 u općoj populaciji obolijeva 5-12 na 1.000 osoba. Kod djece su upale pluća najčešće, a kod starih su četiri puta češće nego u dobi od 20-30 godina. Upale pluća čine pet do 12 posto svih infekcija dišnih puteva.
Smrtnost od upala pluća je na šestom mjestu na listi uzroka smrti. Među zaraznim bolestima je i dalje prvi uzrok smrti, ispred tuberkuloze, side, ebola i slično … Najugroženije su starije osobe, čak osam od deset umrlih je starije od 65 godina. U ovom uzrastu pneumonije su na četvrtom mjestu na ljestvici uzroka smrti.
Među starijim osobama češće su komplikacije i nepovoljni ishod pneumonije kao posljedica drugih, prethodno postojećih pridruženih bolesti, slabijih obrambenih snaga organizma, učestalijeg bolničkog liječenja starijih i eventualnog boravka u kolektivu. Sve ovo može dovesti do pojave pneumonije izazvane mješovitim infekcijama (udruženi virusi i bakterije) ili rezistentnim sojevima bakterija.
Zato se ovoj skupini bolesnika preporuča cijepljenje (Gripa i pneumokok). Njihovom liječenju se posvećuje posebna pažnja i često je neophodno bolničko liječenje.
Od ukupnog broja bolnički liječenih plućnih bolesti kod nas u posljednjih nekoliko godina, teške upale pluća čine oko 10 posto (8,63 do 12,02 posto), a smrtnost među oboljelima je bila oko osam posto što je u suglasnosti s podacima iz najvećih svjetskih centara.
U posljednjih 30 godina pojavili su se različiti parametri za procjenu težine pneumonije radi brže i jednostavnije procjene težine bolesti i mjesta gdje oboljelog treba liječiti. Različit je broj kriterija (od četiri-pet do 20), a rezultati liječniku olakšavaju odluku o tome hoće li se oboljeli liječiti ambulantno, bolnički ili u jedinicama intenzivnog liječenja. Također postoje preporuke koje antibiotike treba upotrijebiti u konkretnoj situaciji.