Fokus javnosti prvenstveno na rezolucije Europskog parlamenta i izvješća o napretku BiH koja sastavlja Europska komisija donekle su skrenula pažnju s također veoma značajnog dokumenta – Zajedničke izjave sa 17. međuparlamentarnog sastanka koji su 20. i 21. svibnja održale delegacije Europskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH.
“Ovaj je dokument od velike važnosti, posebice neki njegovi članci”, rekao je za Dnevnik.ba Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno politička istraživanja (IDPI) iz Mostara komentirajući Izjavu usvojenu tijekom 17. međuparlamentarnog sastanka predstavnika Europskog parlamenta i Parlamenta BiH.
Sastankom su, podsjećamo, predsjedavali Nikola Lovrinović, predsjedatelj Zajedničkog povjerenstva za europske integracije PSBiH, i Tonino Picula, predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa BiH i Kosovom. U Izjavi su, pak, podržani principi federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja, a istaknuto je i kako Hrvati trebaju imati javni rtv kanal na svom jeziku.
Sitarski je primijetio kako se u članku 3. Izjave podvlači da Europska komisija mora posvetiti posebnu pažnju implementaciji presude u slučaju Sejdić-Finci kada Vijeće EU od nje zatraži da iznese stav o prijavi BiH za članstvo u EU. Također se poziva Komisija da bude spremna posredovati pri postizanju dogovora o primjeni te presude.
“Taj stav obećava promjenu pristupa tijela EU, prije svega Komisije, čiji su dužnosnici do sad nekoliko formalno posredovali u pregovorima lidera bh stranaka o ovom iznimno važnom i teškom pitanju, ali su u tim pregovorima vrlo temeljno izbjegavali iznošenje jasnih političkih stavova, čak i onih koji se odnose na obranu temeljnih europskih i uopće demokratskih vrijednosti, uključujući i one koje su kasnije eksplicitno spominjane u rezolucijama Europskog parlamenta. Treba očekivati da će, sukladno ovom stavu, u narednim pregovorima koji su neizbježni u relativno bliskoj budućnosti, europski dužnosnici nastupati s punim kapacitetom legitimnih zastupnika jedne od najvećih demokracija na svijetu, umjesto dosadašnjeg sudjelovanja na razini pukog tehničkog moderiranja, što su privrženici statusa quo u BiH vješto koristili za izbjegavanje bilo kakvog rješenja”, pojasnio je Sitarski.
U članku 5. se, pak, bh. lideri pozivaju na uspostavu učinkovitog mehanizma koordinacije u pitanjima vezanim za priključenje EU, koji treba učinkovito povezati institucije na svim razinama vlasti.
“Taj stav eksplicitno podvlači da se institucije na različitim razinama vlasti, od državne, preko entitetske i županijske do lokalne trebaju povezati, a ne eliminirati iz procesa, što proturječi u javnosti često iznošenim stavovima da je za pristupni proces relevantna isključivo državna razina, te da relativno složeni ustavni ustroj BiH predstavlja tešku prepreku eurointegracijama zemlje”, izjavio je.
Najznačajniji je, veli, članak 6., u kome se podsjeća da buduće reforme političkog sustava moraju uzimati u obzir principe federalizma, decentralizacije, subsidijarnosti i legitimnog predstavljanja, što je spomenuto i u rezolucijama Europskog parlamenta o BiH iz 2014. i 2015. godine.
“Ovi jasni stavovi su najteži udarac unitarističkim i centralističkim snagama koje teže da iz ustavnog ustroja BiH eliminiraju upravo spomenuta načela, umanjujući prava svih razina vlasti nižih od državne, kao i samih konstitutivnih naroda čije je legitimno političko predstavljanje u tijelima vlasti do skora bilo grubo narušavano u slučaju Hrvata, pravdajući to često upravo nužnošću napretka na europskom putu. U članku 12. se podvlači značaj emitiranja programa na svim službenim jezicima za neovisnost javnih medijskih servisa, što je od klučne važnosti za Hrvate u BiH koji još uvijek nemaju javni TV kanal na svom jeziku”, rekao je Sitarski za Dnevnik.ba./HMS/