”Umjesto da pitaju stručnjake, kupili su uglavnom opremu koja ne odgovara. Jednostavno je zapostavljena struka, kvalitetni inženjeri su zapostavljeni, iako ih imao jako puno u rudnicima. Oni su distancirani, a postavljeni su poslušni politički kadrovi koji nisu sposobni ni kvalificirani za taj posao”, rekao je za Al Jazeerau Ćamil Zaimović, bivši federalni rudarski inspektor.
Inspektor tvrdi kako su nesreće ”posebno postale česte u rudnicima koji su pod okriljem Elektroprivrede”.
”Ne kupuju se osnovni zaštitni uređaji koji ljudima trebaju na terenu, pa se u većini slučajeva nesreće zataškaju”, rekao je Zaimović i dodao kako se nesreće zataškavaju vrlo često te kako odgovorni nisu kompetentni za dužnosti na koje su postavljeni.
”Direktori rudnika nemaju veze s rudarstvom, skoro nijedan od njih. Postavljaju se podobni ljudi, daje im se dobra plaća, a oni samo slušaju i drže radnike na cjedilu”, rekao je Zaimović naglasivši kako stvari izađu na vidjelo kad se dogodi nesreća poput ove u jami Raspotočje.
I vlast tvrdi kako bi se trebala izvući pouka iz ove nesreće. Stav je to federalne Vlade na čelu s Nerminom Nikšićem čija se stranka pohvalila kako je odradila posao s ulaganjima u energetiku i sigurnosti rudara.
Tako barem stoji na službenim internetskim stranicama SDP-a koji navodi kako su ”osigurani sigurniji uvjeti rada za rudare, konsolidirano poslovanje Elektroprivrede i pokrenute investicije za obnavljanje energetske mreže”.
”Ubrzan je proces dokapitalizacije rudnika, tako da je krajem 2012. bilo ugovoreno 70 milijuna KM investicija, dok je 80 milijuna bilo u fazi ugovaranja i tenderskim procedurama”, navodi SDP i dodaje kako je 2012. godina godina s najmanje nesreća, što je velikim dijelom rezultat ulaganja po osnovu Programa dokapitalizacije.
Iako se govori o modernizacijama, u jami Raspotočje se eksploatacija vrši primjenom samohodne hidraulične podgrade koja je proizvedena prije 20 godina. Radovi na otvaranju jame Raspotočje započeli su u 1962. godine, a prema nekim podacima godišnje se dogodi oko 30-tak nesreća.
No, većinom se nesreće zataškavaju ili umanjuju, pa se pokazalo nakon velike tragedije u jami Rapostočje zeničkog rudnika, kako rudari rade sa zastarjelom opremom te kako su svakodnevno izloženi rizicima.
Inspektor Zaimović navodi kako se samo u rudniku Breza u posljednje dvije godine dogodilo sedam smrtnih slučajeva, od čega četiri u jami.
”To se skoro zataškalo”, navodi Zaimović i ističe kako uprava rudnika nije ni znala za neke pogrebe rudara. Istaknuo je kako rudarstvo u BiH na ovaj način ne može opstati.
”Rudnici gomilaju gubitke, proizvodnja je slaba, ne otvaraju se novi reviri, a oni koji postoje su zapostavljeni i u njih se ide. Ostavljeni su samo zbog sigurnosti, ali tamo se čačka mečka i đavo dolazi po svoje”, rekao je.
Ugljen iz jame Raspotočje jedan od najkvalitetnijih, ne samo na području BiH, nego i ovoga dijela Europe, a vadi se s dubina od oko 750-800 m ispod zemlje. Natježa nesreća, koja je zadesila ovaj rudnik, je ona iz 1982. godine kada je poginulo 39 osoba.
Zenički rudnik, slažu se i radnici i struka, najopasniji je rudnik u BiH. Razlozi su prirodne karakteristike rudnika, ali i loša opremljenost i loši uvjeti za rad.
wpDiscuz