Čini se da bi bilo najlogičnije da se Kosovo podijeli i da dio sjeverno od Ibra ostane u Srbiji. To bi bila neka vrsta fer rješenja – rekao je Roberts u intervjuu za “Politiku”. On smatra da je Kosovo još neriješeno pitanje, podsjetivši da ga je manje od polovine članica UN priznalo kao nezavisnu državu, “pa je tako i logično da se uloži novi pokušaj i iznađe rješenje”.
Roberts smatra da bi bilo krajnje licemjerno da se Srbiji blokira prstup u članstvo Evropske unije prije nego što prizna nezavisnost svoje pokrajine, jer Kosovo, kako je napomenuo, još nisu priznale ni neke zemlje EU.
– Ideja da neriješeno pitanje granica treba da zabrani članstvo u EU zadržala bi, ne samo Kipar, nego i Britaniju, Irsku, Španiju i Dansku izvan EU – dodao je on. Na pitanje o avnojevskim granicama, Roberts kaže da se zalagao za neku vrstu novog Berlinskog kongresa, “na kome bi se granice ponovo definisale da bi se stvorile dugoročno stabilnije države”.
– Onima koji kažu da je to regresija i koncesija nacionalizmu, odgovorio bih da je to ono što je vjera u samoopredjeljenje dala u ovom konkretnom slučaju.
Ne izgleda razumno dozvoliti samoopredjeljenje Kosovu, a ne i srpskom i hrvatskom dijelu BiH – smatra Roberts.
Na pitanje zašto nikada nije objavio knjigu u rukopisu “Razgovori sa (Slobodanom) Miloševićem”, nastalu 1998. na osnovu bilješki poslije sastanaka sa njim, Roberts je rekao da su pravila Forin ofisa nalagala da kao aktivan diplomata to tada nije mogao da uradi. “Kada sam poslije 10 godina otišao iz diplomatijene, Milošević je već preminuo u Hagu neosuđen, a u Britaniji više nije bilo toliko interesovanja za Balkan”, objasnio je nekadašnji britanski ambasador u Beogradu koji je ovih dana ponovo izabran za predsjednika jednog od najcjenjenijih koledža na Oxfordu.