PUTIN U OFENZIVI Rusija prijeti sudnjim danom ako Turci zatvore Bosfor

Turska će zažaliti zbog rušenja ruskoga borbenog zrakoplova nedaleko od sirijsko-turske granice – rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u svom tradicionalnom obraćanju naciji, dodajući da Moskva neće ignorirati tursko pomaganje teroristima.
Dodao je da reakcija Moskve neće biti “živčana, histerična i opasna” za Rusiju i za cijeli svijet te da neće “zveckati oružjem”.
– No, ako netko misli da će nakon počinjenja podlog ratnog zločina – ubojstva naših ljudi – proći samo s ograničenjima na trgovinu rajčicama ili nekim drugim limitima u građevinskoj i drugim industrijama, onda je u velikoj zabludi – zaprijetio je.
Iako je optužio Ankaru za pomaganje teroristima, Putin je turski narod nazvao prijateljskim.
– Znamo tko u Turskoj puni svoj džep i omogućuje zaradu teroristima. Međutim, turski narod je dobar, marljiv i talentiran. U Turskoj imamo puno starih i pouzdanih prijatelja. Nećemo izjednačavati njih i dio aktualne vladajuće elite koji snosi izravnu odgovornost za smrt naših vojnika u Siriji.
Osveta za napade
Od početka krize Vladimir Putin nije održao ovako agresivan govor usmjeren protiv neke od NATO zemalja. Rušenje suhoja 24, ubojstvo pilota i još jednog marinca nedaleko od turske granice, ruski je vođa doživio kao rukavicu bačenu u lice od strane turskog predsjednika Erdogana. Ruski stožer uvjeren je da je napad bio unaprijed postavljena klopka pripremana danima, uz suglasnost SAD-a i vodstva NATO pakta. Po mišljenju Rusa, bila je to osveta za napade na konvoje ISIL-a sa sirijskom naftom prema Turskoj. Štoviše, Putinov vojni stožer izravno je optužio najuži krug oko turskog predsjednika za taj crni biznis kojim se financira ISIL u Siriji.
Anatolij Antonov, zamjenik ministra obrane, pokazao je prstom u Erdoganova sina kao šefa operacije, što je slučaj bez presedana u novijoj hladnoratovskoj povijesti.
Zatezanje odnosa Rusije i Turske može imati kataklizmične posljedice ako se u zadnji tren nekako ne obuzda rast napetosti. Na žalost, popuštanje je zasad manje izgledna opcija.
Rušenje ruskog aviona nedvojbeno je akt rata Turske prema Rusiji, Erdogan se ne želi ispričati, a Putin skida diplomatske rukavice, jača protuzračnu obranu i šalje dodatne vojne efektive u Siriju.
Što bi značio vojni sukob i pod kojim uvjetima bi do sukoba moglo doći?
Turska i Rusija desetljećima su jedna drugoj prioritetni gospodarski partneri. Osim svakovrsne trgovine, strateški su odnosi na energetskom polju: Turska iz Rusije uvozi 65 posto plina i 35 posto nafte. Dvije zemlje planirale su izgradnju “turskog toka” kojim bi se plin Gazproma doveo na turski teritorij i odakle distribuirao prema Europi. U planu je bila i nuklearna elektrana vrijedna gotovo 20 milijardi dolara za rješavanje turskih problema s energijom. Sve je to sada “zaleđeno”.
Nuklearno oružje
Ono čime Turska u šaci drži Rusiju jest Bospor, usko grlo cijele crnomorske flote prema Sredozemlju. Od Krima, gdje je baza toga najvažnijeg dijela ruske flote, kroz Bospor, prema Siriji, plovi se tri-četiri dana, a Rusi nemaju druge opcije, osim Murmanska na dalekom sjeveru odakle se do Bliskog istoka mora ploviti 15 dana. Prema davno potpisanim konvencijama, prolaz je slobodan u mirno doba, ali u slučaju rata turska država preuzima potpune ingerencije i može zatvoriti Bospor. Za Ruse, kako je to rekao Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, taj je potez jednak scenariju sudnjeg dana. Nuklearno oružje? Moguće, ali ne treba zaboraviti da je i Turska nuklearna sila zahvaljujući američkom arsenalu raspoređenom ne njezinu tlu.
Za NATO željeni scenarij je izazvati Rusiju da prva krene. To Putin zna i zato je dosad izbjegao otvoreno miješanje u rat u Ukrajini, pa i izravnu odmazdu nakon rušenja suhoja 24.
I u najnovijem govoru naciji Putin je naglasio da ne želi izazvati kataklizmu, ali to ipak ne ovisi samo o njemu, nego značajno i o drugoj strani. Što ako dođe do još jednog okidača, rušenja aviona, ili incidenta u Bosporu? Nakon toga nije za očekivati diplomatsku reakciju.
NATO će Erdoganu čuvati leđa
Računa li car Putin da može izazvati političku krizu koja bi detronizirala sultana Erdogana? U Turskoj se u povijesti događalo da tradicionalno sekularna vojska stvari preuzima u svoje ruke i skida čelništvo koje, po njezinu mišljenju, zemlju vodi u propast. No, Erdogan je u svojih dvanaest godina na vlasti već “očistio” vojsku i stoga je scenarij vojnog udara malo vjerojatan. S druge strane, NATO je Erdogana gurnuo u sukob i čuvat će mu leđa i od unutarnjih opasnosti.
Iran je jaki saveznik
Kad se pogledaju zemljovidi i raspored snaga, Rusija je u puno težoj poziciji, s jednim jakim saveznikom – Iranom. A Europa se jedino može nadati u razum jedne i druge strane. Može li se s tim uopće računati nakon što je Putin doslovce pobjesnio na Erdogana?