Ponedjeljak, 23 prosinca, 2024

PUNO RANIJE NEGO ŠTO SE MISLILO: Kada se i kako voda pojavila na Zemlji

Vrlo
- Advertisement -

Voda, jedan od preduvjeta za život, na Zemlji se pojavila dva milijuna godina nakon što je Zemlja formirana, odnosno kada je bila na tek 20 posto svoje današnje veličine, vjeruju znastvenici.

Prema znanstvenicima, voda se na našem planetu pojavila u ranim godinama Sunčeva sustava, i to uz pomoć angrita, rijetke skupine bazaltnih meteorita bogatih vodom.

Nova studija objavljena u časopisu Geochimica and Cosmochimica Acta, koju su radili znanstvenici s MIT-a, otkrila je da se sastav vode na Zemlji i sastav vode u angritima “savršeno podudaraju”. To znači da voda u asteroidima i voda na Zemlji potječu iz istog izvora.

Znanstvenici vjeruju da se voda pojavila na našem planetu čak i prije nego što je Zemlja bila u potpunosti formirana, tj. kada je “bila na samo 20%” svoje sadašnje veličine.

Adam Sarafian iz Odjela za Zemlju, atmosferske i planetarne znanosti na MIT-u i glavni autor studije kaže: “To je prilično jednostavna pretpostavka, kada kažemo da je voda na Zemlju došla vrlo rano, prije nego što je formirana. To znači da je voda već bila tu kada se planeta dovoljno ohladila da se tekuća voda ustabili na njezinoj površini.”

Vesta, jedan od najvećih asteroida u Sunčevu sustavu, jednake je veličine kao angrit za koji se vjeruje da je izvor vode na Zemlji (Foto: NASA)Vesta, jedan od najvećih asteroida u Sunčevu sustavu, jednake je veličine kao angrit za koji se vjeruje da je izvor vode na Zemlji (Foto: NASA)Foto: NASA

Zemlja je u potpunosti formirana prije 4,5 milijardi godina, a dotad je, prema znanstvenicima, Mars već postojao 20 milijuna godina sa stabilnom masom, vodom i drugim kemijskim elementima na površini, poput ugljika, fluora i klora.

Kao unutarnji planet, morao je proći dugu fazu kada je bio vruć i suh prije nego što je u potpunosti formiran sa stabilnom masom. U toj fazi planetarne evolucije Zemlja nije bila ništa više od protoplaneta s rastopljenom magmom na površini. Na tako visokim temperaturama vjerojatno nije bilo moguće da voda zadrži svoja svojstva kada se čak i ugljik, koji ima točku taljenja na 4800 stupnjeva Celzijevih, smatra nestabilnim i hlapljivim.

Istraživači su uzeli olivin, uobičajeni mineral u bazaltnim meteoritima, i ubacili ga u lako hlapljive elemente poput vodika, ugljika, fluora i klora kako bi pronašli njihov “sastav taljevine” jer bazalt se formira kada se ohlade rastopljene magmatske stijene.

“Kad doznamo sastav, moći ćemo izračunati koliki je bio sadržaj vode u planetarnom tijelu”, rekao je Sarafian. Kao rezultat toga, utvrđeno je da su “roditeljski” angritski asteroidi vjerojatno imali oko 20 % trenutne razine vode na Zemlji. Iako se to sada ne čini mnogo prije 4,5 milijarde godina, kada je Sunčev sustav još bio vruć, to je zapravo relativno velika količina vode.

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

MIROVINE IM BAŠ RASTU: No standard će skočiti samo onima koji ne žive u Njemačkoj. Evo zašto…

Njemačka ulazi u 2025. s nizom promjena koje će značajno utjecati na financijsku svakodnevicu građana. I dok mirovine rastu,...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -