Društvene mreže su im omogućile podizanje ugleda među terorističkim grupama i preuzimanje članova od starijih džihadističkih skupina poput al-Qaide
Nedavno je na Twitteru objavljena fotografija navodno mrtvog dječaka koji leži na podu okružen krvlju. Opis fotografije govori kako je dječaka ubila iračka vojska u Faludži, koju je ISIL zauzeo 2014. godine. No, ispostavilo se da je fotografija, koja je objavljena na profilu povezanim s ISIL-om, lažna, odnosno da je dječak živ, a fotografija je nastala kada se dječak slikao pokraj mrtvih kokoši.
FAKE:
Image widely spread of a young boy in Fallujah killed by #Iraq‘s forces turns out to be staged. How lovely. pic.twitter.com/jnsgVtXWAm
— Haidar Sumeri (@IraqiSecurity) March 31, 2016
Ovo je samo jedan primjer kako ISIL koristi društvene mreže kako bi širili svoju propagandu i regrutirali što više ljudi. Nikad ranije teroristi nisu mogli ovako jednostavno doprijeti do milijuna ljudi preko računala i mobitela.
Kada su u lipnju 2014. godine članovi ISIL-a krenuli u osvajanje Mosula, nisu samo umarširali u grad, simultano su lansirali i Twitter kampanju s hashtagom #AllEyesonISIS.
Bila je to vrlo uspješna marketinška strategija. U samo nekoliko sati fotografije ISIL-ovog barbarstva proširile su se diljem arapskog svijeta te su unijele nemir i strah među stanovnicima Mosula. Kampanja je dala osjećaj neminovnosti stanovnicima ovog iračkog grada. Unatoč činjenici da je iračka vojska brojčano superiornija ISIL-u, njihove jedinice su se raspale, a vojnici pobjegli. ISIL je s oko 2.000 boraca zauzeo grad od 1.5 milijuna stanovnika.
Od svog početka, ISIL koristi društvene mreže kao svog saveznika. One su im omogućile podizanje ugleda među terorističkim grupama i preuzimanje članova od starijih džihadističkih skupina poput al-Qaide.Sada ISIL koristi društvene medije kako bi proširili rat daleko izvan svojih granica.
Ono što je započelo stravičnom snimkom smaknuća Jamesa Foleyja, koja se proširila internetom, sada je preraslo u zastrašujuću propagandu diljem svijeta.
Umjesto pozivanja na prvu crtu bojišnice, ISIL-ova društveno-medijska strategija fokusirana je na stvaranje svojih pristaša diljem SAD-a, Europe i Azije kako bi ih zatim mogli iskoristiti za terorističke napade poput onoga u Parizu ili kalifornijskom San Bernandinu.
U idealističkim prvim danima interneta mnogi pioniri iz Silicijske doline mislili su da će stvaranje povezanog svijeta pridonijeti miru. Stvarnost je složenija. Globalna povezanost donijela je mnoge nove mogućnosti, ali je također generirala novu generaciju prijetnje. Prije 10 godina bilo je nezamislivo da militant iz Sirije postane online “prijatelj” usamljenom tinejdžeru iz američkog gradića. Danas mogućnost ovakvih interakcija brine obavještajne službe diljem svijeta.
Tijekom posljednjih godina mnoge službe uključile su se u online rat protiv ISIL-a. SAD je pokrenuo niz profila na društvenim mrežama kako bi osporili dezinformacije koje ISIL širi, a niz službi sada je fokusiran na praćenje ISIL-ove online mreže kroz koje oni otkrivaju ponekad i korisne informacije (jedan zračni udar SAD je izveo baš zahvaljujući tome što je član ISIL-a odao osjetljive podatkena društvenoj mreži što je dovelo do njihovog lociranja).
Ipak, proteklih godina ISIL je pronalazio način kako doprijeti do novih pristaša. Njihovi marketinški trikovi uključuju stvaranje svijesti o zajedništvu, zajedničkom cilju, slično kako su to nekada činile nacističke grupe.
Usavršili su i snimanje propagandnih video snimaka u kojima pozivaju gledatelje na povezivanje s militantima. Iskrivljavanje činjenica, slogani na promotivnim materijalima…sve ovo ide u korist ISIL-u koji želi privući simpatizere obećavajući im ne bogatstvo i slavu već osjećaj pripadanja.
Ljudi žele biti dio nečeg velikog, žele se osjećati da pripadaju nečemu i to je ono na što ISIL cilja – traže labilne ljude podložne manipulaciji.
Dok je al-Qaida u svojim porukama bila fokusirana na zatvorene forume i videoobjave njihovih čelnika, ISIL stavlja fokus na običnog čovjeka. Izvještaj iz listopada prošle godine kaže kako ISIL dnevno objavljuje 38 objava na raznim jezicima.
Njihovi medijski uredi nisu centralizirani, nalaze se diljem svijeta i omogućuju veći utjecaj u ovom online ratu. Veliki dio njihove online propagande fokusiran je na žene koje nakon pridruživanja ovoj terorističkoj organizaciji zatim pozivaju druge žene da se pridruže pišući kako su sada napokon pronašle svoj smisao i cilj u životu.
Poznat je slučaj austrijskih tinejdžerica Samre Kešinović i Sabine Selimović koje su ostavile svoje obitelji i prijatelje i otišle putem “boljeg života” da bi se ondje našle usred ratnog razaranja.
ISIL koristi modernu tehnologiju i brzo se prilagođavaju novim trendovima. Stavljaju GoPro kamere na puške, snimaju dronovima, usavršili su produkciju, organiziraju koordinirane kampanje i kao korov, proširili su se diljem interneta.
Novi podaci govore da je samo iz Europske unije oko 4.000 osoba otišlo u Siriju kako bi se pridružili ISIL-u. Zato ne čudi da su šefovi internetskih giganta, poput Facebooka, Googlea i Yahooa, odlučili poduzeti mjere kako bi stali na kraju širenju terorističke propagande.
Twitter je nedavno zabranio objave koje indirektno pozivaju na nasilje. Hakeri i nezavisni aktivisti ovdje također igraju bitnu ulogu. Hakerska skupina Anonymous obvezala se da će se boriti protiv ISIL-a na društvenim mrežama, a krajem prošle godine posvetili su jedan dan ismijavanju ISIL-a na društvenim mrežama.
wpDiscuz