Predstavnici SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a danas će potpisati prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH. Riječ je o pokušaju rješavanja problema implementacije izbornih rezultata nakon listopadskih izbora, a koji je nastao kao rezultat odbijajanja bošnjačkih stranaka da provedu presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.
Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH potpisat će šefovi klubova parlamentarnih stranaka i to Ismet Osmanović iz SDA, Nasir Beganović iz SBB-a, Elvir Karajbić iz SDP-a i Dženan Đonlagić iz DF-a.
Riječ je o skoro identičnom prijedlogu koji su ranije u parlamentarnu proceduru uputili SDP i DF, ali u ovom slučaju s određenim tehničkim izmjenama. Za pretpostaviti je kako ovaj prijedlog neće podržati HNS BiH – HDZ BiH koji tvrdi da se odluka Ustavnog suda BiH mora implementirati izmjenama zakonodavstva u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne zakonom donesenim u Parlamentu Federacije BiH.
Nakon nedavnog sastanka predstavnika parlamentarnih stranaka u BiH s ekspertima Venecijanske komisije je rečeno da su međunarodni eksperti utvrdili da se problem izbornog zakonodavstva može riješiti i na razini Parlamenta FBiH.
Ovakav odnos stranih eksperata začuđujući je ukoliko se uzme u obzir raniji stav Izaslanstva Europske unije u BiH koje je imala identičan stav kao HDZ BiH, odnosno da se presuda Ustavnog suda BiH mora implementirati u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark i njegovi suradnici tražili su od političkih stranaka da se obvežu provesti presudu Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, uključujući proporcionalniji odnos između političkih predstavnika i stanovništva koje predstavljaju. U istom zaključku je navedeno da bi sve to “trebalo provesti putem Parlamentarne skupštine BiH”.
Pojednostavljeno, međunarodna zajednica ovim se zaključkom, praktično, izjasnila protiv SDP-ovog i DF-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim su ove dvije političke stranke pokušale provesti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.
Zanimljivo je i što je međunarodna zajednica početkom 2018. godine predložila tri varijatne izmjena izbornog zakonodavstva od kojih svaka zastupa tezu o legitimnosti kao natkrovljujućem načelu, a što u konačnici bošnjački predstavnici nisu prihvatili.
Nijedan predstavnik stranih veleposlanstava u našoj zemlji, a koja su bila izravno uključena u pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva, nije se oglasio o najnovijem antiustavnom dogovoru SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a.
Prema popisu iz 1991. godine
U prijedlogu SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a navodi se da su broj i struktura izaslanika u Domu naroda utvrđeni u skladu s odredbom Ustava FBiH, koja predviđa da će svaki konstitutivni narod iz svake županije dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav u zakonodavnom tijelu županije, kao i s popisom stanovništva iz 1991. godine kao osnovom za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke do provođenja Anexa 7. (Op.a. – Ovo je besmisleno iz više razloga. Naime, teza da će svaki konstitutivni narod iz svakog kantona dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav u zakonodavnom tijelu kantona nema smisla jer ukoliko ne postoji, svakako ne može ni teoretski dobiti mjesto u Domu naroda FBiH. Nadalje, pozivanje na popis iz 1991. također je besmisleno jer se demografska struktura od tada mnogo promijenila, a Anex 7 Daytonskog sporazuma na koji se uporno poziva nikada u potpunosti neće biti proveden).
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH (OHR) Valentin Inzko nedavno je dostavio Ustavnom sudu BiH odgovor u vezi s apelacijom Borjane Krišto (HDZ BiH) koja je podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava FBiH. Krišto je u zahtjevu osporila odredbe Ustava Federacije BiH koje utvrđuju da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog naroda, ukoliko je takav izabran u županijsku skupštinu.
Identičnu odredbu u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. godine, a po apelaciji Bože Ljubića, proglasio neustavnom, a u lipnju prošle godine stavio van snage, jer je omogućavala da jedan narod drugom bira predstavnike u Dom naroda FBiH, što je, prema presudi Ustavnog suda BiH, bilo u suprotnosti s osnovnim i najvažnijim ustavnim načelom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.
Iz odgovora koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH može se iščitati i kako visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH smatra da se odredbe Ustava Federacije BiH ne bi trebale proglašavati neustavnim te da postojeći sustav izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH osigurava jednakost svih naroda u entitetu.
Odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u nekoj županiji da imaju pravo na ‘vitalni nacionalni interes’ zaštićen u toj županiji, čak i kada je samo jedan od njihovih izaslanika izabran u skupštini. Odluka da takav izaslanik nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Parlamenta FBiH utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na županijskoj razini”, piše u odgovoru OHR-a.
Novo preglasavanje?
SDA, SDP, DF, Stranka za BiH i ostale probošnjačke stranke imaju dovoljno glasova da u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvoje zakon koji de facto odbija provedbu presude Ustavnog suda.
Također, za razliku od Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u Domu naroda Parlamenta FBiH odluke se donose većinom glasova ukupnog broja izaslanika u Domu naroda gdje probošnjačke stranke imaju većinu.
Klub izaslanika iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH mogao bi pokrenuti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, nakon čega bi o tom prijedlogu stav trebao dati Ustavni sud Federacije BiH.
I.C./Dnevnik.ba
wpDiscuz