Primjećuje li Ustavni sud BiH da Željko Komšić nikada u četiri mandata nije iskoristio tzv. predsjednički veto? Pita li se Ustavni sud BiH je li to posljedica puke slučajnosti ili možda omiljeni član Predsjedništva osjeća da ne može konzumirati tu ovlast?
Ako postoji činjenična točnost da pojedini član Predsjedništva nije u stanju konzumirati danu mu ovlast, što bi to trebalo govoriti Ustavnom sudu? Nije li to znak za uzbunu? Za djelovanje?
Ovlasti su dane da se konzumiraju, a ne da se od njih bježi.
Naime, Komšić, iako tvrdi da nije hrvatski član Predsjedništva (protuustavna tvrdnja za koju nikada nije dobio sankcije), za aktivaciju veta mora molbu poslati Hrvatima. Zamislite, upravo su mu Hrvati u Domu naroda FBiH nadređeni za najvažniju ovlast kojom je u stanju zaustaviti odluke druga dva naroda izglasane putem predstavnika u Predsjedništvu.
Kako je Komšić svjestan laži, tj. sebe, i kako je svjestan da mu Dom naroda – Hrvati u njemu – neće uopće odgovoriti na istaknuti veto, i da odgovora neće biti, a to znači da će proces upasti u ustavnu petlju, tj. nastat će ustavna kriza, Komšić nikada nije iskoristio veto. Kao prvo, poniženje mu je da bilo što moli od Hrvata; to je donekle ok s obzirom da je u ratu pucao po Hrvatima. Kao drugo, stalo mu je da vrati taj neki famozni kredit.
No mi se pitamo, što je s ugledom ustavnih sudaca? Ako su zastupnici u Domu naroda, Hrvati, toliko lijeni i politički eunuhizirani da ne znaju što znači moć Deklaracije o trajnom ukidanju veta, tko to smeta sucima Ustavnog suda da sami primijete kako jedan član nikada nije koristio ovu ovlast. A nije da nije imao mandata za isprobati ju.
Ustavni sud BiH ima ovlasti donijeti mišljenje da jedan član Predsjedništva iz dosadašnje prakse svjesno izbjegava koristiti ovu ovlast svjestan da je nelegalno i neustavno nametnut. S tim u vezi može se donijeti zaključak i da su ustavna prava jednog naroda ugrožena, jer kada bi bio ugrožen vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda u FBiH, nema tko uložiti taj veto, budući da Komšić nije izabran s teritorija s kojeg Ustav BiH predviđa da bude izabran, nego je izabran većinski s teritorija Prostora džihada.
Vidite, Ustavni suci, mi spominjemo teritorij kod izbora hrvatskog i bošnjačkog člana. Vi ste također morali vidjeti tu riječ. Spominje ju Ustav. Hrvatski odnosno bošnjački član Predsjedništva ulažu veto u entitetu za teritorij na kojem su izabrani, odnosno hrvatski u hrvatskom klubu, a bošnjački u bošnjačkom. Ustav podrazumijeva dakle da će hrvatski član Predsjedništva biti izabran većinski na istom teritoriju s kojeg dolaze predstavnici Hrvata u Domu naroda. A to ovaj izborni zakon nije osigurao.
Ispričavamo se tumaču Ustava, Christianu iz Njemačke, na ovom tekstu. Ovo je za njega viša matematika. Znamo da neće uzeti Ustav u ruke i provjeriti što tvrdimo.
Njemu je teško shvatiti i da je impeachment, opoziv pojedinog člana Predsjedništva, također u nadležnosti nacionalnog kluba u FBiH, u Domu naroda Federacije. Znamo mi da on to ne vidi.
Stoga, Schmidt, samo vi uživajte u Tučepima ili Drveniku. Ako je Inzko posudio hacijendu. Iako je Petritscheva bolja za ljetovanje. Na hrvatskom znoju nazidana. Preporučamo svakako posjetiti.