Bosanska nacija je izraz povijesnog razvoja bosanskohercegovačkog društva i države, kazao je Senadin Lavić kao uvodničar današnje sesije Kruga 99 – “Bez bosanske nacije nema ni moderne bosanske države”.
U svom izlaganju Lavić je naglasio da je, u skladu s europskom epohom gradnje nacija, “sasvim razumljivo da Bosna mora nastaviti razvijati vlastiti koncept bosanske nacije koji ima pravno-politički okvir”.
– Ozbiljenje bosanske nacije je proces izgradnje države zasnovane na pravu i integracije društva na principima slobodnog i ravnopravnog građanstva. Poimanje nacije u Bosni trebamo osloboditi od podlih interpretacija velikodržavnog hegemonizma komšija i susjeda, prikrivenog etnofaulizma, od epskih naracija, od primordijalnih izmišljotina, od laži i mitova plemena, od religijskih dogmi i prihvatiti da je nacija forma ili medij povezivanja građana, ljudi jednog društva, kojim se osigurava vladavina prava i napredak zajednice. To je je cilj i smisao naracije o naciji – uspostavljane nacionalne države slobodnih i ravnopravnih građana – kazao Lavić.
Navodi da se kardinalna činjenica antibosanskog hegemonizma ogleda u kontinuiranom ometanju etabliranja bosanske nacije i planskom potkopavanju bosanske suverenosti.
– To je već postalo kulturni kod velikosrpstva i velikohrvatstva, krvotok političkog bića ta dva nacionalizma od 19. stoljeća, koji ne posustaje u 20. stoljeću i nastavlja se dalje u prvoj polovici 21. stoljeća. Svako povijesno uzdizanje Bosne kao političke forme bilo je odmah osporavano, minirano, unaprijed proglašavano nemogućim pothvatom, fizički napadnuto. Osnov tih obeshrabrujućih negacija sastojao se u nedostatku znanja na bosanskoj razini koja su bila potrebna za rad društveno-znanstvene inteligencije – kazao je Lavić.
Drugi uvodničar Zlatko Hadžidedić navodi da je u modernom kapitalističkom dobu, država-nacija postala isključivi oblik države. To je posebno vidljivo u slučaju nekadašnjih složenih, multi-nacionalnih, socijalističkih država, poput Sovjetskog saveza, Jugoslavije, i Čehoslovačke. Prodor kapitalizma u njihov politički i ekonomski prostor ujedno je značio i njihov raspad i stvaranje država-nacija od njihovih nekadašnjih sastavnih dijelova, s izuzetkom Bosne i Hercegovine, koja se nije definirala kao država-nacija, te je stoga neprekidno izložena pokušajima etničke podjele.
– Stoga, da bi opstala u svijetu koji se sastoji isključivo od država-nacija, s obzirom da ih kapitalistički sistem priznaje kao jedine legitimne države, Bosna i Hercegovina mora ujediniti vlastito društvo u jedinstvenu bosansku naciju – kazao je Hadžidedić.
Smatra da svaku naciju, pa tako i bosansku, moramo vidjeti kao jedinu formu opstanka u svijetu država-nacija koju diktira kapitalistički sistem.
– Također, nominiranje takve države kao Bosne jeste stvar njenog opstanka u takvom sistemu, jer ne može postojati jedinstvena nacija sastavljena od dva dijela, od Bosanaca i od Hercegovaca. Teoretski, država-nacija se može zvati i Hercegovina, i u njoj bi svi građani bili Hercegovci, bez obzira na svoje etno-religijske identitete. Ipak, historijski naziv države kroz stoljeća jeste bio Bosna, tako da politički pragmatizam preporučuje da se koristi naziv koji je već uvriježen i historijski utemeljen, te da se iz njega izvede naziv jedne i jedinstvene nacije, Bosanci – kazao je Hadžidedić.
Dnevnik.ba