Predsjednički kandidat Demokrata Joe Biden rekao je u petak da će se založiti za priznanje armenskog genocida ukoliko bude izabran za predsjednika.
Predsjednik Donald Trump i prošli američki predsjednici odlučili su zaobići to pitanje.
“Ako budem izabran, obećavam da ću podržati rezoluciju kojom se priznaje genocid nad Armenima i a univerzalna ljudska prava posta će glavni prioritet”, rekao je Biden na Twitteru .
Trump u izjavi objavljenoj na Dan sjećanja na armenski genocid nije nazvao genocidom pokolj iz 1915. godine, već ga je nazvao “jednim od najgorih masovnih zločina u 20. stoljeću”.
U prosincu je Senat donio rezoluciju Doma koja je događaje iz 1915. godine označila genocidom.
Trumpova administracija brzo se distancirala od Deklaracije Kongresa po tom pitanju tako što službeno nije priznala događaj.
Takva odluka mogla bi potencijalno naštetiti odnosima s Turskom, američkim NATO saveznikom i partnerom u nestabilnom području Istoka.
Dok je bivši predsjednik Barack Obama bio senator linoisa koji se kandidirao na dužnost, rekao je da će priznati armenski genocid ako bude izabran.
“Genocid nad Armenijom nije navod, osobno mišljenje ili gledište, već je široko dokumentirana činjenica potkrijepljena velikim brojem povijesnih dokaza”, rekao je Obama u to vrijeme te dodao “Činjenice su neosporne.”
No konačno, genocid nije bio klasificiran kao takav ni pod njegovom upravom.
Samantha Power, Obamina veleposlanica pri UN-u, izrazila je žaljenje zbog odluke administracije da ne prizna genocid u 2018. godini.
“Žao mi je”, rekla je Power .
“Žao mi je što smo razočarali toliko američkih Armenaca.”
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozdravlja što se događaje iz 1915. godine ne naziva genocidom.
Svako takvo priznanje “ugrozilo bi budućnost bilateralnih odnosa [američko-turskih],” izjavila je Erdoganova glasnogovornica Fahrettin Altun 2019. godine .
Erdogan je 2014. godine događaje iz 1915. nazvao “nečovječnim”.
Zastupnica Ilhan Omar (Demokratkinja iz Minnesote.) u petak je tweetala svoju podršku rezoluciji o genocidu, unatoč glasovima koji su bili prisutni za rezoluciju istog doma u listopadu.
Riječ “genocid” skovao je 1943. poljski židovski odvjetnik Raphael Lemkin koji je proučavao masakre Asirca i Armenaca i čiju je obitelj pogodio holokaust.
Povjesničari procjenjuju da je u ranom 20. stoljeću Osmansko Carstvo ubilo 3 milijuna Armena, Asiraca i Grka.
Sto i pet godina kasnije, Turska i dalje poriče da je počinila genocid.
U Sarajevu se otvoreno slavi Ataturk. I na vijećnici grada postavlja zastava na godišnjicu genocida. Navodno u slavu Dana suvereniteta Turske. Na čemu je nastao suverenitet Turske države?
Armenija nema svoj suverenitet za Sarajevo. Armenije nema u Sarajevu. Armenija nema ni svoje veleposlanstvo u Sarajevu.
Što je uopće Armenija i što je narod koji je doživio genocid Bošnjacima?
wpDiscuz
