Iako je netom postala članica Europske unije, u Hrvatskoj još uvijek kruži mnoštvo predrasuda o EU-u. Štoviše, čini se kako građane Hrvatske uopće niti ne zanimaju prave i točne informacije. Iako su svježe umivene zagrebačke ulice srdačno prihvatile goste i turiste iz cijeloga svijeta, a građani dostojanstveno proslavili ulazak Hrvatske u Europsku uniju, trećina hrvatskih građana danas ne bi glasovala za pridruživanje. Stopa euroskepticizma je postojana, a prosječan Hrvat još uvijek nije spreman na aktivno učenje o zajednici europskih država
‘Ulaskom u Europsku uniju tradicionalna seoska domaćinstva više neće smjeti na tržnicama prodavati sir i vrhnje.’ Bila je to prva antieuropskih kampanja koju je još daleke 2005. lansirala malobrojna stranka Samostalnost i napredak. Europska birokracija će, tvrdili su dijeleći po gradovima ovaj specijalitet, hrvatskim proizvođačima nametnuti takve uvjete da će oni jednostavno kolabirati. Ove se stranke još malo tko sjeća, no ‘sir i vrhnje’ su ostali sinonim za bezrazložno širenje euroskeptične panike, piše Deutsche Welle.
‘Ulaskom u EU konačno prestajemo biti Balkan’, ali i: ‘Ulaskom u Europsku uniju ulazimo u novu Jugoslaviju’. Još od krvavog raspada Jugoslavije, u kojem je Hrvatska platila nemjerljivo visoku cijenu samostalnosti, Hrvati pripadnost Uniji vide kao dokaz da su drugačiji, civiliziraniji i napredniji od ostalih država nastalih iz SFRJ, izuzev Slovenije. Dakako, geografski položaj Hrvatske se prvim danom srpnja 2013. nije promijenio. Istovremeno su protivnici Unije plasirali tezu kako je EU nova Jugoslavija u kojoj će se jednoga dana sastati sve bivše republike SFRJ, uspoređujući je s nekadašnjim SSSR-om. Da Bruxelles nije nova Moskva, Hrvatima je 2005. godine poručio europarlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda.
‘U Europskoj uniji se krade javni novac. I korupcija je jača nego u Hrvatskoj.’ Nesumnjivo, i to se događa u EU-u. Samo je korupcija prema prošlogodišnjem Eurobarometru izmjerena na 120 milijardi eura godišnje. Kada govore o krađi javnog novca, Hrvatima zaista valja vjerovati. Naime, protiv malo čega su se tako složno pobunili kao protiv uvođenja fiskalnih blagajni uz pomoć kojih je Ministarstvo financija pokušalo smanjiti potkradanje državnog proračuna. Samo su ugostitelji, najveći protivnici ove mjere, nakon fiskalizacije u ožujku tako morali prikazati promet veći za 38 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U prva četiri mjeseca su, zajedno s trgovcima, prijavili čak 2,78 milijardi kuna veći promet nego u istom razdoblju 2012. godine.
‘Europa želi razoriti hrvatsku tradicionalnu obitelj i nametnuti istospolne brakove koji će razrušiti društvo. Djeca majku neće smjeti zvati majkom, već roditeljem 1, dok će otac biti roditelj 2.’ Iako nitko nije objasnio kako će to Bruxelles heteroseksualne hrvatske građane pretvoriti u homoseksualce, upravo su ove rečenice jedan od najčešćih ‘argumenata’ pobornika referenduma kojim bi se brak kroz Ustav RH dodijelio isključivo muškarcu i ženi. Za referendum je tako u rekordnom vremenu prikupljeno više od 700 tisuća potpisa u neviđeno dobro organiziranoj akciji koju je logistički poduprla i Katolička crkva. Iako, zapravo, u Hrvatskoj nitko nije zatražio istospolni brak niti su ga vladajući najavili.