Da je antifašizam trajna odrednica poslijeratne Europe, pa tako i Hrvatske, istaknuo je u četvrtak Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH) prilikom obilježavanja 81. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog logora Kerestinec.
Boris Kovačić, potpredsjednik Zajednice udruga antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba, upozorio je kako se povijesne činjenice danas izvrću, relativiziraju ili prešućuju, dok se antifašiste u pravilu proziva i prikazuje kao avetima. Kovačić je istaknuo kako se na antifašizmu gradila Europa poslije Drugog svjetskog rata, a ujedno je i ustavna odrednica Hrvatske.
”Kerestinec je bio samo jedan od logora i stratišta u Zagrebu i okolici, gdje su bili ubijani antifašisti, rodoljubi, komunisti, Hrvati, Jugoslaveni, Srbi i Židovi i to, kako je istaknuo, bez milosti i bez suđenja. Tako je to bilo u ‘državi ustaške kamarile’, koja se tim nedjelima odmah i legitimirala. Ponovilo se zlo i u Domovinskom ratu. Opet je u prvom redu stradala mladost pa odajemo počast i svim palim braniteljima”, poručio je Kovačić u svome govoru.
Osvetnička strijeljanja
Uz SABA RH, vijence za žrtve kerestinečkog logora položili su izaslanstva i predstavnici Skupštine Grada Zagreba, Grada Samobora, te političke stranke, SDP, 365- Stranke rada i solidarnosti, te SRP (Socijalistička radnička partija Hrvatske). Bili su tu i udruženja slovenskih i bosanskih antifašista, i predstavnici Saveza društva Josip Broz Tito.
Vesna Helfrih, Pomoćnica zagrebačkog pročelnika Gradskog ureda za branitelje, obratila se u ime zagrebačkoga gradonačelnika, Gradske uprave, ali isto tako i, kako je istaknula, velikog dijela građana Zagreba koji ne zaboravljaju 1941. ni 1991. godinu ustvrdivši kako su poveznice očite.
Inače, logor Kerestinec je formirala Banovina Hrvatska, a kasnije je pao pod kontrolu ustaša, te je u njemu bilo preko 100 logoraša, od rodoljuba do komunista i poznatih intelektualaca. Proboj je potaknulo strijeljanje desetero ljudi, uključujući istaknute pojedince, političare i publiciste Božidara Adžiju i Ognjena Price, te novinara Otokara Keršovana. povod strijeljanju bila je odmazda zbog ubijenog Ljudevita Tiljka, a mjesni komitet Komunističke partije Hrvatske Zagreb, odlučio je organizirati oslobađanje logoraša. U noći s 13. na 14. srpnja, oko 90 od 110 logoraša krenuli su u proboj, uz pet udarnih grupa koje su formirani kako bi vodili pobunu. Problem je međutim bio što odbjegle zatvorenike nitko nije dočekao vani, te su idućih dana uhićeni i poubijani. Samo dva zatvorenika Kerestinca su preživjela Drugi svjetski rat, a iz proboja se izvuklo svega 13 do 14 osoba.